SPLIT - "Carmen" će u četvrtak u splitskom HNK doživjeti novo uprizorenje. Nakon četiri sezone stiže nova premijera popularne opere Georgesa Bizeta. Rado izvođena, često tražena, uvijek postavlja nove izazove. Svi očekuju i kakav novi detalj, svježu interpretaciju. Redatelj Petar Selem i maestro Ivo Lipanović iskusni su znalci, a mamac prve prave premijere sezone u splitskom kazalištu su nosioci glavnih uloga Martina Tomčić kao Carmen i bugarska operna zvijezda Božidar Nikolov, koji će Don Josea pjevati u 17. postavu.
- Jako sam zadovoljan. Selem i Lipanović veliki su profesionalci. Odlično se slažem s Martinom, sjajna je glumica i pjevačica. Moj uspjeh povezan je s kvalitetom partnerica. Kad su dobre one, onda sam i ja OK, kao sada s Martinom. Ta rola je, inače, jako zahtjevna. Carmen ili imaš ili nemaš. Martina je pak rođena za tu ulogu. Ima to u krvi. I jako je zrela za svoje godine - i kao umjetnica i kao pjevačica. A sada se tek počinje razvijati. To je sjajno.
U ulozi Carmen već ste nastupili u Osijeku. Kakva će biti splitska?
- Moja Carmen bit će isključivo moja. Većina mojih kolegica smatra tu ulogu velikim izazovom, ne toliko u pjevačkom koliko u dramaturškom smislu. Nisam ni ja izuzetak. Carmen je temperamentom bliska meni. Istina, igrala sam je prije dvije godine, ali sada, pogotovo s Božidarom, kao da je prvi put. Na sceni se pojavila velika količina energetski jakih potencijala. Prisutna je dobra kemija. Ne volim prije premijere davati izjave jer je čovjek subjektivan, no ovaj projekt, u tome se svi slažemo, nešto je posebno. Nemoguće je da to publika ne osjeti. Ova će se predstava jako puno igrati.
Dramaturgija je, dakle, naglašena u predstavi. Što je Selem priredio?
- Carmen je fizički naporna. Tri sata ne silazi sa scene. Ima puno plesa i energije. Petar Selem je ostao vjeran Merimeeu. Carmen je stvarna i tjelesna, vrlo tvrdoglava. Svoju potrebu za slobodom živi u svakom trenutku. Režiserski dio jako je naporan. Imamo nekoliko tehnički vrlo zahtjevnih scena.
Kad ste se već dotakli kemije, Vi ste, gospodine Nikolov, bili uspješan kemičar prije nego što ste se otisnuli u pjevačke vode.
- To mi je bila velika ljubav. Bio sam najbolji u školi. Nisam posebno učio, jednostavno imao sam to u sebi. Razočarao sam se, međutim, kada sam počeo raditi. Smrad nisam podnosio. Kada mi se ukazala prilika za pjevanjem, odmah sam pobjegao iz tvornice. Ali da kažem još koju o Carmen. Mrzim šablone, kao kad neki pjevač kaže ja to radim tako i tako, i to je to. To nije moj stil. Dali smo sve od sebe, i nadam se da će publika to cijeniti.
Nikolova i Martinu uskoro ćemo možda ponovno gledati zajedno u "Wertheru", čija je premijera bila u ožujku.
- Pregovori još traju. U Splitu žele iskoristiti Božidarovu veličinu u pjevačkom, a i u fizičkom smislu. Tenori su u pravilu ljudi nižeg rasta, tako da sam ja sretna što je Božidar ovoliki. Sigurna sam da će Splićani prepoznati njegove kvalitete i za iduće projekte. Božidar je izrazio veliko zanimanje za "Werthera" budući da mu je to neispunjena želja. Ugodno je raditi s njim jer je veliki profesionalac. S njim dobivam više, jer sam potpuno opuštena i sigurna.
- Jako smo dobar tim. Ne krijem to.
- Zašto ne kazati? U operi rade velike osobnosti, s naglašenim taštinama. Velika je sreća kad se spoje ljudi koji dobro funkcioniraju. Sa Selemom radim već neko vrijeme, odlično se razumijemo. I maestro Lipanović je dobro uskočio.
On je aspolutno pjevački dirigent. Bilo bi lijepo iskoristiti taj sretan spoj. U Splitu sam, inače, kao doma. Odgovara mi temeperament, mentalitet.
Dragan Miljuš