naša srbenka

Djevojčica na meti vršnjaka, baka na zidu smrti, rode na ispitu ljubavi...

BORIS MITICH REDITELJ Beograd 27.04.2005. foto ZZeljko Jovanovich
23.03.2015.
u 10:31
Među domaćim projektima koji su se natjecali za nagradu Dox Pro ističe nam film autora Mladena Kovačevića "Zid smrti, i tako to"
Pogledaj originalni članak

ZagrebDox svake godine, uz uobičajene projekcije, mladi autori iskoriste i kao pravi vjetar u leđa za realizaciju zanimljivih projekata. Za to ponajprije posluži specijalizirani program ZagrebDox Pro, na kojem su se kroz niz radionica i predavanja susreli brojni filmski profesionalci iz cijeloga svijeta. Najvažniji dio tog programa, potpuno zatvoren za javnost, već čitavo desetljeće čine radionice namijenjene autorskim dokumentarnim projektima u različitim fazama razvoja pod mentorstvom domaćih i svjetskih stručnjaka. Ti intenzivni treninzi svoj vrhunac doživljavaju na tzv. pitching forumu, na kojem se filmovi u nastajanju predstavljaju potencijalnim koproducentima, financijerima, distributerima ili prikazivačima. Ove su godine imali 81 prijavu iz cijelog svijeta. Iako u vrlo ozbiljnoj konkurenciji nisu uspjeli izboriti nagrade, veliku pažnju privuklo je i nekoliko domaćih filmova u nastajanju.

Katarza uz Aleksandru Zec

Među njima je najatraktivniji projekt "Srbenka" redatelja Nebojše Slijepčevića i producentice Vanje Jambrović iz Restarta, tima koji stoji i iza hit-dokumentarca "Gangster te voli", koji je koji je 2011. godine lansiran upravo na pitchingu ZagrebDoxa, nakon čega je pronašao njemačkog i rumunjskog koproducenta te izazvao zanimanje niza televizija uključujući europske divove ZDF i Arte, koji su ga kupili i prije nego što je dovršen. Tri godine kasnije "Gangster" je prikazan na otvaranju ZagrebDoxa, imao je veliku svjetsku turneju, osvojio niz nagrada na međunarodnim festivalima te je dosad otkupljen i prikazan na desetak stranih televizija. Prema trenutačnom konceptu, njihov novi film "Srbenka" prati nastanak kazališne predstave "Aleksandra Zec" Olivera Frljića. Angažirani glumci nose suprotna životna iskustva, no najveći je pritisak na 12-godišnjoj glumici Nini koja se srami što je Srpkinja. Film o predstavi uokviren je filmom o Vesni. Ona ne zna što je po nacionalnosti jer je odrasla u dječjem domu. No zbog imena njene majke druga djeca misle da je Srpkinja i maltretiraju je. Nekoliko godina kasnije: sad već 18-godišnja djevojka Vesna dolazi na predstavu "Aleksandra Zec". Nakon predstave odlučuje se posvetiti neriješenoj traumi. Uz pomoć glumaca pred kamerom ponavlja prizore iz djetinjstva te režirajući vlastite uspomene pronalazi katarzu.

– To je okvirni plan, ali ostavljam mogućnost da nas priča odvede u nekom drugom smjeru, kako to često bude u dokumentarnim filmovima. Fokus će u svakom slučaju biti na djeci nacionalnih manjina, pri čemu posebno mislim na one srpske nacionalnosti, te načinu na koji proživljavaju nacionalistički diskurs u hrvatskoj javnosti. Produkcija počinje ove godine, jer smo tek sada dobili prva sredstva za produkciju od Hrvatskog audiovizualnog centra i Grada Rijeke, a paralelno sa snimanjem nastavit ćemo tražiti novac da zatvorimo financijsku konstrukciju projekta – kaže nam redatelj Slijepčević. Prema njegovu mišljenju, pitchinzi su neizbježan način financiranja, pogotovo za autore koji žele međunarodno producirati film, a dolaze iz zemalja siromašnih kulturnih fondova poput Hrvatske.

– Interes za "Srbenku" na Doxu su iskazale gotovo sve regionalne televizije. Strani partneri također su nam pohvalili projekt, ali nisu bili spremni odmah odriješiti kesu, jer se na zapadu zbog opće krize trenutačno favoriziraju visoko komercijalni dokumentarci – otkrio nam je Slijepčević.

Dragan radi orkestar

Među domaćim projektima koji su se natjecali za nagradu Dox Pro ističe nam film autora Mladena Kovačevića "Zid smrti, i tako to" koji nastaje u koprodukciji hrvatskog Restarta i srpskog Horoptera, a govori o Brankici, 42-godišnjoj baki šestero unučadi koja je nekoć bila zvijezda obitelji cirkuskih nomada, a danas je zarobljena u izopačenom svijetu balkanskih seoskih sajmova, gdje ponavlja uvijek iste pogibeljne trikove na motociklu.

Zanimljiv je i film "Rode", koji se bavi ljubavnom vezom Klepetana i Malene. Redatelj Tomislav Jelinčić, mnogima poznatiji kao simpatični voditelj RTL-ovih vijesti, smatra da nas te medijski eksponirane ptice uče kako se zbilja povezati, no kako i pustiti nekoga da ode. U Hrvatskoj će njegov film vjerojatno vrlo dobro proći, baš kao što bi se u Srbiji mogao dobro plasirati "Zašto je Dragan napravio orkestar" redatelja Nikole Spasića, o samohranom ocu koji sa svoja tri sina osniva bend kako bi zaradio za život i ujedinio obitelj. Govoreći o filmovima koji će lako probiti granice regije, mnogi sudionici Doxova pitchinga istaknuli su "Slatko od ništa" redatelja i producenta Borisa Mitića, koji je najavljen kao "utješna dokumentarna parabola u kojoj Ništa vraća sve na svoje mjesto", a među glavnim inspiracijama ističe se strip Corto Maltese.

– Film je nastao kao jedna vrsta mangupske provokacije, ali se ubrzo ispostavilo da je Ništa ne samo legitimna, već i smislena i bitna, ako ne i ključna tematika u dokumentarnom filmu, ali i u našim životima. Naizgled jednostavna naracija destilirana je pune tri godine iz 20.000 stranica najraznovrsnije bibliografije, a izvodi je Martyn Jacques, frontman britanske grupe Tiger Lillies koja potpisuje i glazbu filma, dok nam dokumentarne kadrove Ničega šalje više od stotinu snimatelja iz cijelog svijeta, od oskarovaca do početnika, uključujući sedmero iz Hrvatske – govori nam o svojem ambicioznom međunarodnom projektu Boris Mitić, čiji bismo novi film, kao i većinu spomenutih, već nagodinu mogli vidjeti na nekom od domaćih festivala. A potom kreće na međunarodni put, baš kao „Nije ti život pjesma Havaja", „Plati i ženi", „Selo bez žena" i drugi dokuhitovi iz naše regije koji su prošli sličan proces "otkrivanja".

>> Prezreni i potlačeni, pobjednici su 'Virunga' i 'Kainova djeca'

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.