MDC je proveo anketu tijekom siječnja, a od 164 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja dobiveni su podaci iz njih 141, što je 86-postotni odaziv.
Dok su mnogi europski muzeji zbog epidemioloških mjera i u prošloj godini bili zatvarani, u Hrvatskoj to nije bio slučaj, a na broj posjetitelja odrazila se i činjenica da je turizam živnuo tijekom ljeta.
Od ukupnog broja od 2,5 milijuna posjetitelja gotovo četvrtinu privukla su samo tri uobičajeno najposjećenija muzeja.
Arheološki muzej Istre, pod kojim su i izdvojene zbirke, u pulskoj Areni imao je 313.180 posjetitelja što je porast od 91 posto u odnosu na 2020., ali još uvijek 54 posto od pretpandemijskih 574.294 posjetitelja.
Muzej grada Splita s Dioklecijanovim podrumima privukao je 135.891 posjetitelja što je porast od 228 posto u odnosu na 2020., ali 34 posto od pretpandemijskih 389.814.
Slično su prošli i Dubrovački muzeji koji su sa 111.411 posjetitelja i porastom od 166 posto u odnosu na 2020. dosegli 37 posto broja iz 2019.
"Iako neki muzeji i dalje ne bilježe broj stranih turista (Dubrovački muzeji, Hrvatski muzej turizma) oni i ove kao i 2019. čine gotovo četvrtinu svih posjetitelja, što je u brojkama još uvijek tek 42 posto pretpandemijskih", napominje se.
Najveći pad broja posjetitelja bilježe zagrebački muzeji koji su dvije godine nakon potresa i dalje zatvoreni i čeka ih dugogodišnja obnova, no i pandemija je smanjila broj onih koji bi ih posjećivali tijekom raznih manifestacija.
Potpuno zatvoreni Muzej Mimara, Hrvatski prirodoslovni muzej, Strossmayerova galerija i Hrvatski školski nisu imali posjetitelja, dok su također zatvoreni Hrvatski povijesni muzej i Arheološki muzej Zagreb izvan matičnih kuća imali tisuću do tisuću i pol posjetitelja.
Muzej za umjetnost i obrt još se tijekom 2021. mogao koristiti dijelom izložbenih prostora u prizemlju i svojim otvorenim dvorištima pa je ostvario 15.182 posjetitelja, odnosno 19 posto pretpandemijskog broja.
Unatoč brojnim postavljenim izložbama tradicionalno najposjećenija Galerija Klovićevi dvori ostvarila je tek 16 posto broja posjetitelja iz 2019. godine - s 353.262 pala je na 58.056 posjetitelja.
Kada je riječ o posjetu učenika u 2021. muzeje je posjetilo 115.347 osnovnoškolaca što je tek 21 posto od pretpandemijskih 540.973. Primjerice, atraktivan i agilan Muzej vučedolske kulture je prošle godine u toj kategoriji imao 8.081 posjetitelja, a u godinama prije pandemije njih i do 90.000.
Ravnateljica MDC-a Maja Kocijan navodi u svom tekstu kako je jedina kategorija u kojoj je zabilježen rast u 2021. u odnosu na pretpandemijsko vrijeme broj posjetitelja koji su u muzeje ušli na obiteljsku ulaznicu - u 2021. bilo ih je 136.212., u 2020. samo 57.749, a u 2019. godini 120.726.
Ocijenila je kako, premda se statistike za 2021. tek završavaju, prvi pokazatelji na osnovu podataka nekih od najvećih muzeja svijeta govore da su, kada je riječ o prijavljenom broju posjetitelja, hrvatski muzeji još i dobro prošli.
"Pariški Louvre, najposjećeniji muzej svijeta koji je pred početak pandemije lomio sve rekorde posjećenosti 2021. je završio na razini na kojoj je bio daleke 1986., pao je na 2,8 milijuna posjetitelja ili manje od 30 posto posjećenosti iz pretpandemijskog doba kada je došao do 10 milijuna posjetitelja", napomenula je.
S padom od 60 do 70 posto slično je bilo i u ostalim legendarnim francuskim muzejima. Pompidou je s 3,5 milijuna iz 2018. pao na 1,5 milijuna, Orsay se digao za 30 posto u odnosu na 2020., ali i to je bilo samo milijun posjeta u odnosu na pretpandemijskih 3,6 milijuna.
Amsterdamski Rijksmuseum spustio se s 2,7 milijuna 2019. na 675 tisuća u 2020. da bi prošle godine ostvario 625 tisuća posjetitelja.
Podaci su još porazniji u državama koje su na duže zatvorile muzeje zbog epidemioloških mjera - londonski Tate Modern, Victoria & Albert i Nacionalna galerija imaju tek tri do sedam posto od broja pretpandemijskih posjetitelja.
Kocijan smatra kako na početku treće pandemijske godine jedino što je sigurno jest da ništa nije sigurno, a unatoč ograničenjima, u slučaju američkih ili britanskih muzeja i velikom gubitku radnih mjesta, svjetski muzeji smišljaju nove online sadržaje i načine da muzeji opstanu u zajednici te ne odustaju i od planiranja blockbuster izložbi tražeći nove, atraktivne teme kako bi posjetitelje vratili u muzeje.
"U Hrvatskoj u kojoj se više od pola muzejske građe čuva u zagrebačkim muzejima prioritet ove, a i godina koje slijede, bit će kako posjetiteljima vratiti muzeje", zaključila je.