Što ti je povijest. Na isti dan kada je 1991. godine pao Vukovar, daleke 1664. godine u Kuršanečkom lugu nedaleko od Čakovca i Varaždina poginuo je hrvatski ban, ratnik i pjesnik Nikola VII. Zrinski Čakovečki. Obilježavanje 350. godina od njegove smrti u Mađarskoj je prvorazredan kulturni, ali i politički događaj. U Nacionalnom muzeju već je otvorena izložba o Nikoli Zrinskom, lik Nikole Zrinskog otisnut je na prigodnoj poštanskoj marci, a u Budimpešti će se organizirati i znanstveni skup na kojem sudjeluje i pet hrvatskih povjesničara. A što je učinila Hrvatska?
Doći zbog ekskluzive
U Međimurju je prije nekoliko mjeseci održan znanstveni skup o toj obljetnici, dok je u Čakovcu, rodnom mjestu Nikole Zrinskog baš u njegovu dvorcu ovog petka otvorena zanimljiva izložba u čast tog hrabrog ratnika koji je uspješno ratovao s Turcima. Iznimna izložba priprema se i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Doduše, izložba će trajati svega nekoliko sati, od podneva nadalje. No, svi koji 18. studenog posjete NSK neće požaliti jer će vidjeti tridesetak izložaka iz Bibliothece Zriniane koju je sudbina ipak vratila u domovinu početkom 20. stoljeća. Tako će građani ekskluzivno vidjeti i autograf Nikole Zrinskoga, njegovo najpoznatije djelo napisano na mađarskom "Adriai Tengernek Syrenaia" koje je 1651. objavljeno u Beču. Riječ je o djelu koje mađarski stručnjaci ocjenjuju jednim od najboljih djela mađarske barokne književnosti.
– Uz autograf Nikole Zrinskog objaviti ćemo i prepjev djela čiji je autor Nikolin brat Petar Zrinski. To je djelo poznato pod imenom "Adrianskoga mora sirena", a objavljeno je 1660. u Veneciji. Ukupno ćemo u NSK izložiti trideset izložaka i to dvadeset i četiri knjige i šest rukopisa – rekao nam je Ivan Kosić, voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga u NSK koji se pohvalio da je neprocjenjivi autograf Nikole Zrinskog uspješno restauriran i to rukama stručnjaka naše knjižnice.
Bogatstvo za Zrinianu
– Zriniana je svojedobno bila nepodesno smještena pa je vlaga učinila svoje. Kada je bečki knjižar Samuel Kende otkupio Zrinianu na dražbi od plemićke obitelji Daun koja je živjela u Moravskoj, stjecajem sretnih okolnosti uspjela ju je otkupiti tadašnja hrvatska Zemaljska vlada i to na prijedlog Izidora Kršnjavog. Za Zrinianu je platila 12.000 forinti, a tada je ravnatelj Kraljevske sveučilišne knjižnice u Zagrebu imao mjesečnu plaću od 300 forinti. U igri su bili i Mađari, ali su očito bili prespori, no uspjeli su otkupiti jedan portret Nikole Zrinskog na samrti – priča Kosić.
Mađarski stručnjaci početkom devedesetih godina rekonstruirali su cijelu Zrinianu, čiji se veći dio čuva u NSK i to zahvaljujući katalogu koji je nastao zaslugom baš Nikole Zrinskog Čakovečkog. Nikola Zrinski bio je čovjek knjige, pjesnik, ali i osoba koju su portretirali brojni njemački, talijanski, nizozemski, francuski i engleski umjetnici. Boreći se sa Turcima, čak je spalio i onaj glasoviti Sulejmanov most kod Osijeka, zadobivši tako naklonost, odlikovanja i pohvale vodećih europskih okrunjenih glava pa i pape.
U Mađarskoj je Nikola Zrinski kultna osoba, i njihove vojne povijesti i kulture. Glavno mađarsko vojno učilište ima njegovo ime. U Hrvatskoj je od Nikole Zrinskog ipak poznatiji i proslavljeniji Nikola Šubić Zrinski, legendarni branitelj Sigeta. Uostalom, baš obrani Sigeta Nikola Zrinski je i posvetio svoj spjev "Adrianskoga mora sirena", koji je ušao u povijest hrvatske, ali i mađarske književnosti. O Nikoli Zrinskom bit će riječi i krajem mjeseca na jednom skupu u mađarskom Balassi institutu koji od siječnja djeluje u središtu Zagreba.