Pet i pol godina nakon katastrofalnog požara koji je razorio parišku katedralu Notre-Dame završena je opsežna rekonstrukcija, koja je koštala, procijenjeno je, vrtoglavih 700 milijuna eura. Notre-Dame će svoja vrata javnosti službeno otvoriti 7. prosinca, a prva će se misa u njoj održati dan poslije, u nedjelju, 8. prosinca.
Uzrok vatre koja je u katedrali buknula 15. travnja 2019. godine još nije poznat, no istražitelji su zaključili da nije bila riječ o podmetnutom požaru, već da je u pitanju bio nesretan slučaj, poput nemarno odbačene cigarete ili kvara na električnim instalacijama. Šteta na tom neprocjenjivom, gotovo 900 godina starom spomeniku kulture bila je golema. Takozvana "šuma" ili "la charpente" na francuskom, mreža od više od 1000 drvenih greda koje su činile okvir krova, pretvorila se u prah i pepeo, čuveni se toranj, djelo devetnaestostoljetnog arhitekta Eugènea Viollet-le-Duca, urušio, a i voda kojom se požar gasio nanijela je građevini još veću štetu.
Sredstva za obnovu promptno su se počela prikupljati i pristigle donacije od čak 340.000 donatora iz 150 zemalja dosegnule su cifru od 846 milijuna eura, a višak sredstava, najavili su iz organizacije koja je nadzirala obnovu, iskoristit će se za buduće radove na katedrali i povezane potrebe. Na nevjerojatnom projektu obnove sudjelovalo je nekoliko tisuća stručnjaka iz cijelog svijeta, uključujući arhitekte, arheologe, klesare, tesare, stolare, a taj je izazovni pothvat u kojem su korišteni čak i roboti na daljinsko upravljanje, koji su prikupljali materijal na mjestima nedostupnim ljudima, počeo čim su, nakon napetih petnaest sati borbe s vatrom, vatrogasci uspjeli obuzdati požar.
Na svu sreću, samo četiri dana prije požara s krova je radi restauracije uklonjeno šesnaest masivnih skulptura apostola i evanđelista, a katastrofu je čudesno preživio i slavni kip Djevice Marije, koji je nedavno vraćen u crkvu. Prekrasni vitraji i monumentalne orgulje, najveći takav instrument u Francuskoj, pretrpjeli su samo manju štetu te su nakon čišćenja zasjali kao novi.
Naravno, pet godina obnove nije moglo proći bez kontroverzi, pa je tako lavinu kritika izazvala činjenica da je za obnovu drvene konstrukcije ili "šume" krova posječeno čak 1000 stoljećima starih hrastovih stabala iz oko 200 francuskih šuma. Pokrenuta je čak i peticija protiv tog, kako su ga aktivisti nazivali, ekocida, no stručnjaci su se branili govoreći da je bila riječ o stablima koja bi ionako bila posječena tijekom rutinskog održavanja te da 1000 stabala, iako zvuči puno, čini samo mali postotak ukupno posječenih stabala u Francuskoj svake godine. Na rekonstrukciji je te kompleksne drvene strukture radila prava mala vojska tesara, obučenih u tradicionalnim tehnikama obrade drva, a u tome im je neizmjerno pomoglo istraživanje koje su 2014. godine provela dvojica studenata arhitekture Rémi Fromont i Cédric Trentesaux. Fromont je, zanimljivo je spomenuti, postao i jedan od arhitekata koji su nadzirali obnovu katedrale Notre-Dame.
Bijes javnosti navukao je i francuski predsjednik Macron, koji je u jednom trenutku najavio da će raspisati natječaj za novi dizajn tornja i krova crkve, a iako su arhitekti diljem svijeta predložili neka zanimljiva rješenja – poput golemog metalnog plamena, staklenog stropa i tornja izgrađenog od baccarat kristala – Macron je morao popustiti pred pritiscima i na koncu obećao da će novi toranj biti "identičan starom". Visok 96 metara, nanovo je sagrađen od hrastovine, kamena i olova, a jedini element koji je izmijenjen jest dizajn zlatnog pijetla smještenog na samom vrhu tornja, koji s krilima što podsjećaju na plamenove sada više nalikuje na – feniksa.