Za sedam posto povećan broj ljudi koji su lani u Hrvatskoj pročitali barem jednu knjigu

Svaka druga osoba iz Hrvatske starija od šesnaest godina pročitala je barem jednu knjigu u zadnjih godinu dana. Takvih je osoba prema najnovijem istraživanju o čitanosti i kupovini knjiga koje je provela agencija Kvaka za manifestaciju Noć knjige bilo 49 posto! Povećanje je to od sedam postotnih poena u odnosu na 2019. godinu kada je osoba koje su u godinu dana pročitale barem jednu knjigu bilo samo 42 posto što je bio podatak koji je zaledio javnost. Treba reći da broj ljudi koji čitaju u Hrvatskoj kontinuirano pada jer je 2011. godine bilo 65 posto ljudi koji su godišnje pročitali barem jednu knjigu.

Među čitačima je najviše onih koji u godinu dana pročitaju dvije knjige. Knjige češće od ostalih čitaju žene (njih 55%), osobe u dobi od 26 do 35 godina (60%), visokoobrazovane osobe (78%).

Pročitane knjige najviše se posuđuju u knjižnicama (44%) ili se kupuju (38%). Pročitane knjige u većoj mjeri kupuju mlađe osobe u dobi od 26 do 35 godina i oni s višim primanjima kućanstva.

Kada je u pitanju vrsta pročitanih knjiga, tu nema velikih promjena u odnosu na prošle godine: i dalje je najčitanija beletristika (65%), slijede publicistika i stručne/znanstvene knjige (po 27%), te priručnici (22%). Beletristiku češće od ostalih čitaju žene (78%) i starije osobe 56-65 godina (75%), dok publicistiku preferiraju osobe u dobi od 46 do 65 godina (36%) i visokoobrazovani (35%).

Postoji određeni trend stagnacije kada je u pitanju kupovina knjiga u RH-a: naime, 23% građana Hrvatske kupilo je barem jednu knjigu u zadnja tri mjeseca, što je izjednačeno s rezultatima unatrag četiri godine (2019.-24%, 2018. i 2017. -25%). Oni koji kupuju knjige, najčešće kupuju jednu knjigu u tri mjeseca.

Češće od ostalih, knjige kupuju osobe u dobi od 26 do 35 godina (36%), visokoobrazovane osobe (46%), dok s porastom primanja kućanstva raste i postotak onih koji kupuju knjige.

Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama (47%), slijede kiosci (18%), te kupovina preko interneta (15%). Analizirajući mjesta kupovine od 2013.- godine pa do danas, primjećuje se trend rasta kupovine knjiga preko interneta (4% u 2013.oj), te trend pada kupovine knjiga na kioscima (29% u 2013.-oj).

Vrstu knjiga koja se kupuje možemo podijeliti u tri kategorije: u prvoj je beletristika koja se kupuje daleko više od svih ostalih (45%) i tako godinama. Drugu kategoriju čine stručne knjige/publicistika/dječje/priručnici – vrsta knjiga koju kupuje od 20 do 30% građana, a u treću kategoriju spadaju strip i knjige o umjetnosti koju kupuje manje od 10% hrvatskih građana.

Trend kupovanja knjiga na popustu se i dalje nastavlja iako se u zadnje tri godine ustalio: i dalje nešto više od polovice (54%) kupuje knjige na popustu, a ostali po punoj cijeni.

Postotak onih koji knjige ne kupuju radi manjka interesa pao je (43%) u odnosu na prethodna mjerenja (ranije uvijek preko polovice ispitanika), ali i dalje predstavlja najvažniji razlog zbog kojeg se knjige ne kupuju. Zbog financijskih razloga ili zbog toga što knjige posuđuju u knjižnicama, knjige ne kupuje oko 20% hrvatskih građana.

Postoje razlike u razlozima ne kupovanja knjiga s obzirom na različite demografske skupine, pa tako muškarci  i mlađe osobe do 35 g. češće od ostalih knjige ne kupuju iz razloga što ih ne zanimaju, dok starije osobe (preko 56 godina) knjige ne kupuju više iz financijskih razloga. Žene također, više nego muškarci, knjige ne kupuju iz financijskih razloga, dok je kod najmlađih (16 do 25 g) posudba u knjižnici češći razlog ne kupovanja knjiga u odnosu na ostale dobne skupine.

Iako se prije nekoliko godina najavljivalo kako će e-knjiga zamijeniti tiskanu knjigu, ipak udio onih koji čitaju, a pogotovo kupuju  e-knjige stagnira i iznosi svega 2%. E-knjigu čita 9%. Na internetu su i dalje najtraženiji sadržaj dnevne novine, kojih čita 55% populacije RH-a. slijede  različiti portali/blogovi s autorskim, kritičkim i drugim sadržajima – 27%, te blogovi ili grupe/profili i sl. na društvenim mrežama posvećene knjizi – 17%. Važno je napomenuti da čak 1/3 hrvatske populacije niti povremeno ne čita sadržaje na internetu.

Ono što je u svakom slučaju pozitivno i optimistično je da hrvatskim građanima čitanje predstavlja užitak i razonodu koje istovremeno traži disciplinu, strpljenje i trud, traži vrijeme, traži onaj mali dio pažnje s početka priče.
Pozitivna je i činjenica što, se  u današnjem svijetu digitalizacije, internet ne smatra prijetnjom knjigama jer sadržaj na njemu ne predstavlja prepreku za čitanje knjiga, a niti je najbolji i najefikasniji način kupovanja knjiga. Iako posjećenost  promocijama knjiga nije velika, niti se hrli u nabavu dobre knjige stavljajući njenu cijenu u drugi plan, ono što je najvažnije za budućnost knjige je što se ona još uvijek doživljava kao izvor znanja.

Ono što se svakako promijenilo i što se opaža kao pozitivan trend jest porast i utjecaj različitih književnih i čitalačkih klubova gdje ljubitelji pisane riječi iz ljubavi prema čitanju razmjenjuju svoja iskustva, daju preporuke i šire interes prema čitanju knjiga. U potrošačkom smislu u kojemu danas svatko može biti „influencer“ ovakav utjecaj je pozitivan i poželjan. Na neki način oni koji čitaju ponosno dijele svoju ljubav i strast što zasigurno otvara prostor za nove generacije čitača knjiga.

Istraživanje je provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu od 01. do 17. ožujka na uzorku od tisuću građana RH; uzorak je reprezentativan za hrvatsku populaciju stariju od 16 godina prema spolu, dobi i regiji. Prvih 730 ispitanika intervjuirano je u njihovim domovima, a preostali broj intervjuiran je telefonom zbog Covida-19.