alternativna povijest glazbe

Zaboravite jazz, rock, pop i klasiku, ovo je svjetska glazba koju nikad niste čuli

28.01.2021.
u 10:36
Kolekcionar Jonathan Ward objavio je digitalni album "Alternativna povijest svjetske glazbe".
Pogledaj originalni članak

Život u internetskom dobu donio nam je osjećaj da su nam sve informacije na svijetu dostupne klikom miša. U samo desetak godina, naš način života radikalno se promijenio, a posebno se promijenio način na koji pronalazimo i slušamo glazbu. Kazete su nekoć zamijenile ploče, CD-ovi ubili su kazete, a danas pak glazba za prosječnog slušatelja gotovo uopće ne postoji u fizičkom obliku. YouTube, Spotify, Deezer, Soundcloud i pregršt sličnih im servisa postali su primaran izvor našeg uživanja u glazbi.

No, sadržaj koji nude takve platforme rijetko zastranjuje izvan glazbenog kanona koji diktira anglofoni svijet. Pa tako kada govorimo o glazbi dvadesetog stoljeća i žanrovima koji su ga obilježili, govorimo uglavnom o jazzu, bluesu, popu ili rocku. Međutim, glazbena slika svijeta mnogo je šira od toga. To je svojim zanimljivim projektom “Excavated Shellac: An Alternate History of the World’s Music” fantastično ilustrirao kolekcionar Jonathan Ward. On se, naime, već godinama bavi prikupljanjem starih ploča na 78 okretaja, a koje su izrađene od jedne vrste smole – materijala zvanog šelak. Proizvodnja takvih nosača zvuka započela je još krajem 19. stoljeća, a održala se sve do 1960-ih godina, kada vinil preuzima primat. Ward je tako prije desetak godina otvorio svoju web stranicu Excavated Shellac odnosno “iskopani šelak”, na kojoj objavljuje po jednu snimku dnevno nevjerojatnog i zaboravljenog glazbenog blaga s početka prošlog stoljeća iz čitavog svijeta.

– Kada ljudi razmišljaju o ranim zvučnim zapisima – ako ikad o njima razmišljaju – uglavnom misle na američku jazz glazbu. Desetljećima su nas uvjeravali da su to najvažniji izvođači i glazba kojoj se treba diviti, ali svaka zemlja imala je svoje glazbenike, bendove, zabavljače i trubadure – kazao je Ward koji je život posvetio “iskopavanju” ranih snimaka glazbe iz onih zemalja koje ne pripadaju engleskom govornom području.

Za njega, ističe, bit kolekcionarstva nije u skupljanju vrijednih ili rijetkih ploča, već u upoznavanju i povezivanju s različitim ljudima i njihovim kulturama. I tako je nastao njegov digitalni album “Alternativna povijest svjetske glazbe”, kompilacija koja uključuje stotinu snimaka u MP3 formatu i stotinu pripovijesti okupljenih u ilustriranom PDF dokumentu koje govore o njihovom glazbenom podrijetlu, počecima izdavačke industrije i kontekstu u kojem su nastajale, dotičući se pritom i ozbiljnih tema poput kolonijalizma i kolonijalnog nasljeđa. A od kraja prošle godine dostupan je za download na stranicama kuće Dust-Digital po cijeni od 35 dolara. Okupio je Ward na njemu prave male muzičke bisere prve polovice 20. stoljeća iz svih krajeva svijeta – nalazimo na albumu tako i “Pijani čardaš” mađarskog violinista Jozsefa Szigetija uz zanimljivu priču o romskoj glazbi u zajednicama mađarskih emigranata u Americi, ili pak gruzijsko polifonijsko a cappella pjevanje, koje je postojalo još davno prije nego je polifonija ušla u zapadnjačku glazbu, a danas je zaštićeno UNESCO-m. Tu je i glazba Angusa Chisholma, vunderkinda violinista iz kanadske pokrajine Nove Škotske, u kojoj se više no u pradomovini, uspjela održati tradicionalna škotska glazba. Iznimno je zanimljiva i arapska sawt glazba dvojice bahreinskih umjetnika, koja zvuči poput poezije uz pratnju instrumenata poput ouda i mirwasa, ali i rijetki snimak pjesme iz afričke države Malavi ispjevane na yao jeziku uz bendžo.

Od zemalja bivše Jugoslavije zastupljena je Srbija, s pjesmom romskog orkestra Šuleta Radosavljevića Šapčanina “Jeleno, momo Jeleno” iz 1927. godine, a od ostalih nam susjeda, možemo čuti i albansku stvar Demka dhe Hajro e Shoket – Këngë e Mahmudisë. A neki od tih zaista dragocjenih snimaka iz zemalja poput Afganistana, Sudana, Ugande, Mongolije, Meksika, Zanzibara ili Indije, među posljednjima su sačuvanima na svijetu i desetljećima ih nije čulo ljudsko uho.

– I ljudi koji nisu upoznati s ovom tematikom i različitim vrstama svjetske glazbe, ove snimke mogu jednako fascinirati i ganuti kao i mene. Treba im samo početna točka, mali poticaj. Neki od ovih glazbenih brojeva mogu se doimati vanzemaljski, kao da su nastali na drugom planetu, ali to je stvarna glazba stvarnih ljudi i postojala je čitavo ovo vrijeme – kazao je Ward.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.