Već za Božić ove godine ograničen broj vjernika mogao bi sudjelovati u obredima u zagrebačkoj katedrali teško oštećenoj u dva potresa 2020. godine. I konstrukcijska obnova Nadbiskupskog dvora koji je među najteže stradalim zgradama u Zagrebu privodi se kraju i trebala bi biti gotova do 30. svibnja, a odlično teku i radovi na zahtjevnoj i detaljnoj obnovi franjevačkog samostana i crkve sv. Franje na Kaptolu, gdje su nađeni brojni i zanimljivi arheološki nalazi koji će nakon obnove biti izloženi u novom samostanskom muzeju.
Ove su optimistične vijesti stručnjaci koji rade na obnovi najvažnijih sakralnih zagrebačkih građevina podijelili s novinarima, ali i novim zagrebačkim nadbiskupom Draženom Kutlešom, potpredsjednikom Vlade i ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Brankom Bačićem i ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek. Ministar Bačić je rekao da trenutačno 200 tvrtki s 10.000 radnika radi na obnovi, kao i da je Hrvatska iz europskog Fonda solidarnosti za konstrukcijsku obnovu dobila milijardu i 303 milijuna eura, a do jučer potrošila 773 milijuna eura. Ministar se nada da će do kraja lipnja, kada istječe već produženi rok za trošenje tog novca, biti potrošena sva sredstva. A onda slijedi daljnja, ništa manje skupa i zahtjevna obnova iz drugih sredstava.
Ministre i njihovu pratnju kroz veliki kompleks franjevačkog samostana i crkve sv. Franje proveo je fra Ivan Utješinović, koji se u poslovima obnove već dokazao na iločkom samostanu. S posebnim interesom gosti su razgledali impresivnu blagovaonicu, klaustar samostana, prelijepu kapelu, ali i samu crkvu. Fra Ivan je rekao da će ubuduće samostan imati i muzej u kojem će biti izloženi arheološki nalasci, pa i predmeti pronađi u 65 grobova iz sakristije od kojih je najstariji iz 1100. godine, a svakako će biti obilježena i činjenica da je baš u tom samostanu djelovao i na hrvatski uz suradnike Bibliju prevodio fra Bonaventura Duda. Fra Ivan je naglasio i da je projektant obnove Damir Foretić u sakristiji pronašao i troplet iz 10. stoljeća, a tu su i dijelovi kapitularne dvorane koja je vjerojatno pripadala benediktinskom samostanu na čijim je ostacima podignut i ovaj franjevački.
Franjevački samostan i crkva stradali su i u onom potresu iz 19. stoljeća, ali i u padu bombe u Drugom svjetskom ratu i potresima iz 2020. godine te je bilo prijeko potrebno temeljito sanirati građevine i osigurati temelje. Nova kupola za crkvu već je spremna, a sve umjetnine iz crkve i samostana na sigurnom su u franjevačkom samostanu u Sigetu, ali za sada prednost ima konstrukcijska obnova.
Ministrima i novinarima kod zagrebačke katedrale pridružio se novi nadbiskup u čijoj je pratnji bio i kanonik Zlatko Koren. Tu je novinarima rečeno da je obnova katedrale koja je građena tijekom osam stoljeća jedan od najosjetljivijih takvih poslova u svijetu te da je nakon dva potresa prvostolnica bila u kritičnom stanju zbog mogućnosti daljnjeg urušavanja. No sada je u skelama desni toranj katedrale, a skele su poduprle i njezin svod, koji je većim dijelom već i saniran. I u kontrafore su ugrađene cjevčice kroz koje će biti injektirani vezivni elementi kako bi kontrafori bili učvršćeni. Nakon obnove katedrale koja će potrajati godinama ljudi će gledati u objekt na kojem neće biti ništa novo, ali će on biti puno sigurniji jer se zagrebačka katedrala nalazi na seizmički vrlo osjetljivom terenu pa je u zadnjih 150 godina pretrpjela već deset potresa snažnijih od pet Richtera.
– Danas smo obišli neka od najvećih gradilišta u gradu Zagrebu koja se obnavljaju sredstvima Fonda solidarnosti putem Ministarstva kulture i medija. Samo na području grada Zagreba putem Ministarstva se obnavlja 117 zgrada ukupne vrijednosti oko 400 milijuna eura, a tu govorimo samo o konstrukcijskoj obnovi. Ova tri gradilišta koja smo obišli danas su pojedinačno među najvećim projektima i samo će ona do kraja iz Fonda solidarnosti apsorbirati 65 milijuna eura – rekla je ministrica kulture i medija ponovivši da je ovo, kako je rekao jedan od projektanata, i u svijetu jedan od najsloženijih projekata obnove.
– Sredstva iz Fonda solidarnosti namijenjena su isključivo za konstrukcijsku obnovu zgrada javne namjene i javne prometne i komunalne infrastrukture. Naš je rok do 30. lipnja do kada ta sredstva moramo u potpunosti iskoristiti. Ako ih iskoristimo, Hrvatska će se pokazati iznimno kapacitiranom državom koja je u jednom relativno kratkom roku uspjela konstrukcijski obnoviti sve najvrednije građevine koje predstavljaju arhitektonsku vizuru Zagreba, Banovine i cijele Hrvatske. Tako zahtjevan posao nije imala ni jedna druga država koju je zadesio potres. Ni jedna europska metropola nije bila u situaciji da su se njezine najvrednije javne, ali i privatne zgrade urušile ili znatno oštetile – rekao je Branko Bačić.
– Veliki broj hrvatskih građevinskih firmi uključen je u poslove obnove koji se financiraju iz Fonda solidarnosti. Mi smo svjesni da se veliki broj tih tvrtki sada ne može uključiti u obnovu privatne imovine, ali i da će se njihov puni zamah na gradnji zamjenskih kuća može očekivati kada budu oslobođeni rokova koji se tiču konstrukcijske obnove na zgradama javne namjene. Jer na zadnja dva natječaja na zamjenskim kućama u Zagrebu nije nam se javio nitko na natječaju za javnu nabavu. U ovom trenutku angažirano je više od dvije stotine tvrtki i 10.000 njihovih zaposlenika građevinara u obnovi, a nama treba još i puno više kako bismo mogli ispuniti naše planove i zahtjeve naših sugrađana kojima je najvažnije da njihove kuće budu izgrađene i obnovljene – rekao je Bačić.
Jedan od projektanata obnove zagrebačke katedrale Mario Todorić rekao je da je više od stotinu vrhunskih stručnjaka iz Hrvatske angažirano na poslovima projektiranja.
– Tu je Građevinski fakultet u Zagrebu s prof. Lazarovićem koji radi jedan od složenijih statičkih poslova sada u svijetu. Uključen je i Geološki fakultet vezano za kamenje, seizmolozi, Šumarski fakultet vezano za krovnu drvnu konstrukciju. Ponosni smo što smo uspjeli okupiti hrvatske stručnjake, iako je normalno da imamo konzultante u Švicarskoj, Portugalu i Americi. Ali upravo mi domaći stručnjaci radimo na ovom zahtjevnom projektu. Prvenstveni cilj je osigurati katedralu od nekontroliranog urušavanja. Naša katedrala je, moram biti iskren, u izrazito kritičnom stanju. Imali smo sreću da nije došlo do urušavanja. Da nam se u Zagrebu dogodio potres intenziteta kao u Petrinji, naši proračunski modeli pokazuju da bi se urušio najveći dio svodova i urušili bi nam se tornjevi znatne visine. Imali smo sreću da smo uspjeli sačuvati katedralu i ona će ostati u svom izvornom obliku, ali će dobiti ojačanja koja neće biti vidljiva. Naš cilj bi bio do konca godine, do Božića završiti s ovim najkritičnijim elementima, što znači dovršiti demontažu najkritičnijih elemenata kojima prijeti urušavanje i fiksirati raspucale elemente. Tek onda možemo govoriti o kontroliranom i ograničenom korištenju katedrale za potrebe bogoslužja, a vidimo da za posjet katedrali velik interes pokazuje i Turistička zajednica. Dakle, pokušat ćemo do Božića ove godine osigurati kontrolirano i ograničeno korištenje katedrale koja je u ranijim vremenima mogla primiti oko 5600 vjernika. Pod ovim skelama taj broj neće moći biti unutra, ali pokušat ćemo na ograničen način imati bogoslužja kako bi katedrala i dalje bila prisutna u našem narodu – rekao je Todorić.