Matica hrvatska pod novim vodstvom Mire Gavrana ozbiljno je krenula u rad na nacrtu Zakona o hrvatskom jeziku. Tako je u ponedjeljak održan prvi sastanak radne skupine za izradu ovog dokumenta, a u kojoj su akademici Augustin Kovačec, Stjepan Damjanović i Mislav Ježić te Tomislav Stojanov i Mario Grčević kao voditelj radne skupine. Uz njih, nacrt zakona će pripremati i tri pravnika, a kada bude gotov, supotpisat će ga i hrvatski književnici te ga s tom popudbinom Matica namjerava poslati u Sabor, rekao je na susretu s novinarima u ponedjeljak u palači Matice hrvatske Miro Gavran.
Gavran je novinarima rekao i da je postignut dogovor da jezikoslovci, članovi radne skupine za izradu nacrta Zakona, ne daju izjave o tome, dok dokument ne bude gotov. Novi predsjednik Matice i jedan od najprevođenijih naših pisaca te najizvođenijih dramatičara ističe da su članovi Matice posebno osjetljivi na jezik i da godinama postavljaju pitanje kada će Hrvatska konačno dobiti zakon o jeziku. Odnosi se to posebno na profesore hrvatskog jezika koji su učlanjeni u najstariju hrvatsku kulturnu instituciju koja ima 4000 članova i ove će godine proslaviti 180. rođendan.
– Čak i veliki Rusi, Francuzi, Španjolci, Šveđani... ali i Slovaci, Slovenci, Litavci... imaju takav zakon. Meni nije čudo neviđeno što idemo u izradu nacrta tog zakona, nego mi je čudno da ga do sada nismo dobili. Zakone o svojim jezicima su među prvima donijele Švicarska i Španjolska. Vjerujem da imamo sjajnu radnu skupinu koja će u miru iznjedriti kvalitetan, kratak i jasan nacrt zakona. Želja je da to bude nešto prije zadnjeg zasjedanja Sabora prije ljetne stanke ili najesen – izjavio je za Večernji list Miro Gavran.
Ovo nije prvi put da se Matica u posljednje vrijeme bavi zakonom o hrvatskom jeziku. Tako je 14. studenoga 2013. godine Matica u svom Vijencu objavila prijedlog Zakona o službenoj uporabi hrvatskoga jezika, što je izazvalo raznorazne reakcije. Tadašnji inicijator prijedloga i te 2013. godine još uvijek samo potpredsjednik Matice hrvatske (za nasljednika Igora Zidića na čelu Matice izabran je 2014. godine), akademik Stjepan Damjanović je baš Večernjem listu izjavio da se jasno vidjelo da su neki protiv zakona i prije nego što su ga vidjeli.
– Mislim da je kod njih problem "povijesno sjećanje" tj. NDH. Nisam uspio sve provjeriti, ali sam skoro siguran da sve države u Europskoj uniji imaju takav zakon osim Njemačke, Češke i Hrvatske. Mnoge sam zakone o jeziku i imao u rukama, oni su vrlo različiti. Neki imaju dvije, neki dvadeset stranica, neku su dosta općeniti, a neki dosta podrobno "reguliraju materiju". Mi smo prijedlog zakona poslali brojnim institucijama i ustanovama. Najveći broj njih nije ulazio u analizu, nego samo izrazio svoje slaganje i poslao nam podršku. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje zauzeo je stav da je naš tekst prilično "preko koljena" i da smo se žurili da budemo prvi. Što se mene tiče, to nije točno, više bih volio da netko drugi to odradi i to stoga što u Matici nije zaposlen niti jedan jezikoslovac i ni jedan pravnik pa se oslanjamo na one koji se oko Matice motaju i koji hoće raditi besplatno, a to onda traje... – izjavio je 2014. godine Stjepan Damjanović Večernjem listu.
Nakon prvotnog prijedloga objavljenog u Vijencu, Matičino Predsjedništvo napravilo je novi tekst koji su podržali pravnici, dok su jezikoslovci, kao što je kod nas uobičajeno, imali dosta primjedaba. Na prijedlogu se i dalje radilo, ali on nije zaživio. A na upit treba li Hrvatskoj zakonska regulativa službenog korištenja jezika, akademik Damjanović je rekao: – Svaka država želi zaštititi svoj jezik u službenoj uporabi, jer inače mogu početi odumirati neke njegove funkcije i on neće biti sposoban obavljati funkcije koje standardni jezik mora obavljati. To nije nikakav pretjerani strah, treba se malo okrenuti po slavenskom svijetu pa ćemo vidjeti da taj strah ima temelja. Imate dijelove Zagreba u kojima u cijelom kvartu na svakoj zgradi imate samo engleske natpise i ne znate, ako ne znate engleski, prodaje li se u toj zgradi voće ili je tu ured za ljudska prava. Na znanstvenim skupovima i na konferencijama za tisak često imate samo strani jezik, imali smo pokušaja da se na višim godinama studija uvede engleski jezik kao jedini jezik jer se time ojačava konkurentnost budućih stručnjaka. Skandinavske zemlje su svoje liječnike školovale samo na engleskom pa su tijekom nekoliko godina ustanovile da im liječnici ne znaju imena bolesti na svom jeziku i to je izazvalo teškoće u komunikaciji s pacijentima – govorio je prije sedam godina akademik Damjanović. A što je rekao tada, vrijedi i danas.
Nadam se da će Matica hrvatska s Mirom Gavranom na čelu vratiti svoj stari sjaj. Drago mi je da su prepoznali zaštitu standardnog jezika kao prioritet. Danas je zakon o jeziku još potrebniji nego u doba prve inicijative.