Nema mirnih i spokojnih dana za zagrebačke muzealce. Nedavna oluja epskih dimenzija koja je u srijedu popodne poharala Zagreb, ali i uzela dva života, i to samo na području Zagreba, napravila je i dodatne štete na zagrebačkim muzejima. Pišem dodatne, jer je poznato da je većina zagrebačkih muzeja teško stradala još za onog zagrebačkog potresa iz ožujka 2020. godine. Među muzejima koji su u tom potresu stradali najviše zasigurno je Muzej za umjetnost i obrt, koji je smještaj za svoje brojne i vrijedne umjetnine našao u paviljonu Zagrebačkog velesajma, jer se zgrada muzeja obnavlja, a temeljita obnova trajat će još godinama.
Već u četvrtak, dan nakon oluje, ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović (koji je trenutno vršitelj dužnosti ravnatelja, a mandat mu istječe u listopadu kada na njegovo mjesto dolazi sadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja Sanjin Mihelić), medijima je izjavio da je kiša prodrla u paviljon Zagrebačkog velesajma gdje su smještene umjetnine Muzeja za umjetnost i obrt te da su brojne oštećene. Gašparović je rekao da su umjetnine od potopa stradale i više nego u potresu, a treba znati i da su oštećene umjetnine iz osjetljivih zbirki kao što su to zbirke slikarstva, tekstila, dizajna... Namočene umjetnine morale su biti evakuirane pa osušene, a onda slijedi procjena štete i njihova restauracija. I da. Ponovna pohrana, ali kamo?
Dugogodišnji ravnatelj Gašparović medijima je izjavio da je svjestan problema muzejskih depoa, koji su kulminirali nakon potresa jer je u kratkom roku na sigurno trebalo skloniti na stotine tisuća muzejskih predmeta iz muzejskih fundusa. Istina, neki su muzeji dobili nove depoe. Tako je Hrvatski prirodoslovni muzej koji se temeljito obnavlja i dograđuje u jednom od najvećih kulturnih projekata u Hrvatskoj dobio depo u Novom Petruševcu, u koji je mogao skloniti svoje vrijedne zbirke za period kada se odvijaju građevinski radovi na Gornjem gradu. I Etnografski muzej uređuje depo koji će biti smješten u zgradi nekadašnje Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj ulici u Zagrebu. Ali ti prostori ni izdaleka nisu dostatni za pohranu bogate zagrebačke muzejske baštine.
Treba znati da je u prošlotjednom nevremenu stradao i prostor Klovićevih dvora te da je nezaustavljiva voda i tamo potopila podrum, a tekla je i po katovima zbog krova na kojem se izvode radovi. Stoga Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija trebaju uskladiti aktivnosti kako bi Zagreb dobio moderne i funkcionalne depoe za muzejske izloške koji su do potresa bili smještani u najstrašnijim uvjetima koje možete zamisliti. Potres je problem konačno izbacio na površinu, ali iako je od potresa prošlo tri i pol godine, rješenja još nema na vidiku. Dapače. Oluja od srijede koja je poharala veći dio kontinentalne Hrvatske pokazala je da svoju baštinu i dalje tretiramo kao da je imamo na bacanje.
Tko će odgovarati za tu nacionalnu tragediju? Suprotno svim muzeološkim principima, ostavili su umjetnine ležati na podu. To se ne smije! Čak ako se ne poznaju osnovna pravila, treba uključiti mozak. Na podu mogu ostati samo predmeti kojima voda ništa ne može. Sjetimo se gdje su prije potresa držali zbirku teških brončanih zvona? Na tavanu, na jednoj od razina, na podu od dasaka. Ispod njih su stavili ure i druge osjetljive predmete. Kad je streslo, naravno da su od težine zvona pukle daske i zdrobile predmete pod njima. Nisu uključili mozak! A je li prošla kakva komisija Ministarstva medija i kulture provjeriti jesu li umjetnine iz mnogih zagrebačkih muzeja pravilno pohranjene? Nije. Barem ne kod svih. A što čekaju? Tko je ono u ministarstvu za to zadužen? Garantiram da nitko neće biti odgovoran. Izija vuk magare.