Orguljaška baština Sisačke biskupije

Zatvoren jubilarni 10. Međunarodni orguljaški festival – Ars Organi Sisciae

Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
Foto: Stjepan Vego i Miroslav Arbutina
Ars Organi Sisciae
11.05.2016.
u 14:59
Pogledaj originalni članak

Jubilarni 10. Orguljaški festival Ars organi Sisciae - Orguljaška baština Sisačke biskupije otvorio je svoja vrata u srijedu 4. svibnja u crkvi Sv. Marije Magdalene u Selima, simbolu ovoga festivala, koncertom talijanskog dvojca Roberta Antonella na orguljama i Michelea Antonella na oboi.

Kroz proteklih deset godina ovaj međunarodni festival svojim uspješnim programom afirmirao se kao jedan od ponajboljih orguljaških festivala u Hrvatskoj te je upisao Grad Sisak i župe Sisačke biskupije na kartu elitne svjetske orguljaške scene. Osim muziciranja, cilj festivala jest upoznati širu javnost s velikim gubitku orguljaške baštine koju je pretrpjela Sisačka biskupija u Domovinskom ratu, ali i potaknuti obnovu postojećih instrumenata i njihovu popularizaciju. O tome govore i po prvi put ove godine u knjižici festivala objavljeni rezultati inventarizacije orgulja Sisačke biskupije koji detaljno predstavljaju 33 postojeća instrumenta, ali i donose popis od 25 orgulja stradalih u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu.

Festival je otvorio sisački biskup Vlado Košić čestitavši producentici festivala Valentini Badanjak Pintarić i umjetničkom ravnatelju Edmundu Andleru Boriću ovu obljetnicu. Biskup je podsjetio i na Godinu milosrđa te istaknuo kako je ovaj festival i svojevrsna 'vrata milosrđa' koji nas može glazbom duhovno obogatiti.

Od 4.- 10. svibnja festival se održavao u Sisku, Selima, Martinskoj Vesi i Petrinji, a ravnatelj festivala Edmund Andler-Borić i producentica Valentina Badanjak Pintarić i ovoga su puta publici doveli brojne vrhunske svjetske glazbenike. U četvrtak 5. svibnja festival se nastavio u Selima koncertom izraelskog orguljaša Yuvala Rabina. Ove se godine po prvi put festival održao i u crkvi Sv. Lovre u Petrinji na novopostavljenim povijesnim orguljama koje su u Petrinju stigle iz crkve Sv. Marka u Zagrebu. Tamo su u petak, 6. svibnja nastupali sopranistica Margareta Klobučar i Edmund Andler Borić na orguljama. U subotu, 7. svibnja u župnoj crkvi Sv. Martina biskupa u Martinskoj Vesi, predstavili su se studenti Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu iz orguljaške i komorne klase red. prof. Ljerke Očić, a u nedjelju, 8. svibnja u bazilici Sv. Kvirina u Sisku publici se predstavio orguljaš Ivan Matarić. Posljednji dan festivala, u utorak, 10. svibnja u sisačkom Velikom Kaptolu održalo se predstavljanje Orguljaške radionice Heferer i promocija nosača zvuka „Orguljaška baština Sisačke biskupije". Festival je završio misom zahvalnicom u sisačkoj katedrali i koncertom HPD-a Slavulj iz Petrinje pod vodstvom Josipa degl´Ivellia i uz orguljašku pratnju Nikole Cerovečkog.

Ovogodišnji festival održao se pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i Župana Sisačko-moslavačke županije Ive Žinića.

VIŠE OD 20% TERITORIJA POD OKUPACIJOM

Kakav je danas život u Ukrajini: Kafići oko Majdana su puni, ovdje nikad ne bi pomislili da se nalazite u zemlji u ratu

Današnja obična kijevska trgovina prehrambenim proizvodima izgleda ponegdje čak i impresivnije nego u bilo kojoj susjednoj zemlji. Istovremeno, industrija i energetika su uništeni, deseci gradova i stotine sela su potpuno uništeni ili teško oštećeni, a ekonomija opstaje zahvaljujući zapadnoj financijskoj pomoći. Ipak, prema posljednjim anketama, 88% građana vjeruje i dalje u pobjedu i ne želi nikakve kompromise

Pogledajte na vecernji.hr