Još od davne 1913. godine jedno od kapitalnih djela Ivane Brlić-Mažuranić, najveće hrvatske spisateljice dječjih romana, Šegrt Hlapić i dalje budi maštu mališana, ali i odraslih.
Doprinos toj velikoj priči dat će i pisac Davor Špišić i ilustrator Igor Vilagoš koji upravo dovršavaju strip o pustolovinama malog šegrta na sedmodnevnom putovanju na koje je krenuo kako bi razgazio male uske čizmice, koje su i prouzročile njegove nevolje s majstorom Mrkonjom.
– Kad sam prvi put od Mladena Novakovića iz udruge Stripforum, koja je i izdavač stripa, čuo za tu ideju, shvatio sam to kao veliki izazov. Osobno mi je to jedna od najdražih priča iz djetinjstva, tako da osjećam i veliku odgovornost u adaptaciji ove priče u stripu – kaže Špišić.
Najvažnije mu je bilo ostati vjeran izvoru, ali prilagoditi ga i novoj publici koja bi se mogla upravo kroz strip prvi put upoznati s pričom malog Hlapića.
– Okruženje mora biti arhaično, kako i priliči vremenu u kojem se Hlapić nalazio, ali potrudio sam se profilirati ga kao suvremenog, zapravo bezvremenskog dječaka, s kojim se mogu poistovjetiti i neki novi klinci – poručio je.
I dok je pisao scenarij, osjećao se pomalo kao da je u dosluhu s Ivanom Brlić-Mažuranić kako bi što bolje prilagodio njezino djelo novim potrebama.
Hlapić i socijalni element
– U Hlapiću sam prepoznao i zanimljivu ljubavnu priču između njega i Gite. Nadam se da sam uspješno istražio taj odnos i da mi je uspjelo na pravi način prezentirati i taj dio priče koji je nekako uvijek u pozadini.
Njegovu priču vizualno je prilagodio grafički dizajner, ilustrator i povremeni autor stripa Igor Vilagoš. – Strip koji ima ovakvu produkcijsku težinu nešto je sasvim novo za mene. Dobiti na raspolaganje ovako veliku temu i priču želja je svakog ilustratora, a njima sam prilagodio i crtež – poručio je Vilagoš.
Za njega je u Hlapiću uvijek postojao i socijalni element, doduše s predznakom “romantičarski”, koji se spaja s temom “ljepote življenja’’ u gotovo utopističkom svijetu Ivane Brlić-Mažuranić u kojem dobro uvijek pobjeđuje zlo i junak se nakon pustolovina sretan vraća kući.
– Što se tiče samog stila, može se reći da je retro, odnosno da se poziva na neka prijašnja vremena. Posebno me inspirirala vizualna umjetnost koja je nastajala u isto vrijeme kad i Hlapić, odnosno Jugendstil i Art Nouveau. Osim toga vodio sam se i utjecajima europske stripovske tradicije i francuskih strip-albuma.
I tako 19 godina nakon animiranog i tri godine nakon igranog filma, priča o Hlapiću bit će ispričana i u stripu. S obzirom na domaću tradiciju autora dječjeg stripa, kao što je legendarni Ivica Bednjanec, ovaj će strip naći svoje mjesto u srcima ne samo ljubitelja stripa već i ljubitelja djela same Ivane Brlić-Mažuranić. Kada se ta tradicija spoji s tradicijom uspješnosti svih Hlapićevih adaptacija, uspjeh je zajamčen.
Hlapićeva priča mnogima je poznata: mladi šegrt krenuo je na sedmodnevno putovanje kako bi razgazio male uske čizmice. Hrabro i nevino otišao je u svijet prepun iskušenja, ali kako je bio dobra duša, njemu se jednostavno nije moglo dogoditi ništa loše.
I dok se sam strip sve više okreće stiliziranom crtežu i “mračnim” pričama, ovaj projekt nudi osvježenje ne samo Hlapiću već i domaćem stripu. Pogotovo će biti zanimljivo promatrati kako na njega reagiraju oni najmlađi koji danas, u svijetu superjunaka i akcije, osim u školskim lektirama nemaju često priliku susresti se sa suvremenim interpretacijama klasičnih dječjih priča.
Promocija u Sl. Brodu
Strip još uvijek, unatoč bogatoj domaćoj tradiciji usporedivoj s najvećim europskim središtima, s majstorima kao što su Andrija Maurović i Jules Radilović, traži svoje mjesto u domaćem kulturnom prostoru. Više nije masovan kao što je bio u doba prije videoigara, nije mu priznat niti ravnopravan status s ostalim vizualnim umjetnostima.
Upravo zato je spajanje ove vrste s drugim medijima, u ovom slučaju književnosti, potrebno kako bi se širu javnost podsjetilo na značenje i doprinos ovog medija u razvoju suvremene domaće kulture.
Osim novih poklonika autori stripa nadaju se da neće razočarati ni vrsne poznavatelje i stripa i djela Ivane Brlić-Mažuranić.
Promocija stripa održat će se za Dane bajki u Slavonskom Brodu u travnju. To znači da projekt ima važnost i za sam Brod koji se ponosi svojom sugrađankom. Svi koji sudjeluju u projektu izrazili su nadu da će to biti događaj koji će ostati upisan zlatnim slovima u ovogodišnji kulturni kalendar. Jednako kao što je Hlapić ostao upisan u maštu nebrojenih generacija koje su ga objeručke prigrlile.
Jako mi je drago da je djecacic, jer on i jest djecacic. Po meni, mis je neprimjeren, djeca sve manje citaju, a sva misle da je Hlapic mis.