ŽELE SE ODUŽITI ZAGREBU

Nasljednici Mersada Berbera: Tražimo trajno utočište za slike velikog umjetnika

Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
27.12.2020.
u 17:30
Sin velikog umjetnika Ensar Berber, zajedno sa svojom suprugom Irom I majkom Adom, brine se o vrijednom očevu slikarskom blagu
Pogledaj originalni članak

Vremena za živjeti umjetnost uvijek su teška, a tijekom 50 godina uspješne karijere slikar Mersad Berber potpuno je bio predan svom stvaralaštvu, likovnim opusima koji će vas dok ih gledate ostaviti bez daha, jer kroz njih možete osjetiti patnju i bol malog ali uzvišenog bosanskog čovjeka, diviti se portretima žene, cvijeća, konja, ilustracijama ili crtežima.

Njegova ostavština je golema i od izuzetne važnosti za obje zemlje u kojima je živio i stvarao, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Poput drugih slavnih imena likovne umjetnosti, o slikama svojih očeva i majki brinu se njihovi nasljednici jer je za njih ta obaveza najjednostavnije rečeno posao za sva vremena. Njihove oči od najranijeg djetinjstva upijale su ljepotu crteža, skica, boja, uvijek i iznova tražeći misao kojom bi opisali djelo kad se završi. Iako nije krenuo očevim stopama, Ensar Berber, stariji sin slavnog umjetnika, dok govori o očevim radovima uvijek ima osmijeh na licu ali i tugu u očima jer živjeti bez Mersadove snage i vizije stavlja ga pred težak zadatak.

Očima svijeta od New Yorka, New Delhija, preko Dubajia, Dohe i Beča, Tokija, Moskve, Madrida i Londona pa sve do Zagreba i Sarajeva treba opet dati na uvid djela majstora grafike koji je za života dobio 50 nagrada i priznanja, te između ostalog bio član Ruske akademije umjetnosti i svjetske akademije umjetnosti i znanosti. Ensar Berber proputovao je svijet organizirajući očeve izložbe, pa i danas s podjednakim entuzijazmom i pažnjom pristupa svakoj novoj, svjestan kako je baš on ogledalo kroz koje će posjetitelji vidjeti umjetnost stvaranu u ateljeima Sarajeva, Zagreba i Dubrovnika, mjestima u kojima je živjela i živi obitelj Berber.

Uspješno spajao istok i zapad

– Moja je obitelj kroz cijelu očevu karijeru djelovala poput pokretačkog pogona, a siguran sam kako ćemo istim tim putem nastaviti i za moga života. Majka Ada osnovala je Zakladu “Mersad Berber”, a mi, supruga Ira i ja, trudimo se biti na visini zadatka. Želja nam je imati kontinuitet u izlaganjima, kao i proširiti vizure, moderna vremena traže od nas prilagodbu mladoj, obrazovnoj i zahtjevnoj publici. Tko god je bio blizak i živio uz umjetnika koji egzistenciju definira isključivo kroz svoje stvaralaštvo, zna kako je ključna riječ tog uspjeha mir i fokus na rad. Sjećajući se mog odrastanja koje dijelim na dvije faze i dvije različite adrese – onu sarajevsku te poslijeratnu zagrebačku – moram istaći kako te dane želim konzervirati, ona mi bude sjetu na sretno djetinjstvo, ali i Zagreb nas je prekrasno primio nakon što smo izašli iz ratom zahvaćenog Sarajeva – pojašnjava Ensar, dodajući kako je njegov otac bio most koji je znao uspješno spojiti i istok i zapad, tematizirajući kroz svoja brojna djela kako je Bosna raskrsnica kultura, nacija i vjera, te se ta uvjerenja vide i u njegovoj umjetničkoj ostavštini.

Velika podrška radu i prezentaciji Zaklade u rukama je Ire Berber koja s mnogo ljubavi i angažmana permanentno radi na promociji bogate ostavštine slikara Mersada Berbera. Njezin je primarni fokus, ističe, približiti umjetnost i cjelokupni slikarev opus široj publici, otvoriti vrata za druge mlade umjetnike i privući pažnju najmađih naraštaja. Vođena tom idejom pokrenula je projekt “Mersad Berber Artionice” koje su se održale nakon uspješno realiziranih izložbi u Kataru, Zagrebu, Šibeniku i Sarajevu, gdje su djeca uz svesrdnu podršku roditelja imala priliku učiti tehnike i metodologiju kojima se služio slikar u svom radu. Artionice će biti uvertira u trajni program budućeg Muzeja Mersad Berber.

Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

– Osjećam veliku odgovornost, ali to je i moja želja i želja mog supruga Ensara, pronaći trajno utočište za slike velikog umjetnika, jer bi kroz stalne postavke njegova djela nastavila živjeti i pričati priče koje se iščitavaju kroz njih dok ih promatrate. Život piše romane, a to je i moj slučaj, s obzirom kako sam se školovala za diplomatkinju u Beču, ali uz svoje roditelje svakodnevno živjela i promatrala umjetnički svijet. Danas nisam diplomat, ali živim umjetnost punim plućima, promoviranje i predstavljanje vrhunskih umjetničkih djela bogate ostavštine Mersada Berbera širom svijeta je također diplomatska misija – zaključuje svoju misao Ira Berber.

Bračni par Ensar i Ira uz brojne poslovne obveze ulažu i dodatni napor kako bi svjetlost dana ugledao i projekt “Muzej Mersada Berbera” u Sarajevu, a tu im podršku u ovim neizvjesnim vremenima pruža Općina Stari Grad Sarajevo, te se nadaju njegovom otvorenju naredne godine. U njemu će biti smješten veliki fundus zbirke slika koja pripada Zakladi.

Kako je umjetnik svjetskog renomea za svog života bio omiljen, priznat i rado viđen i u zagrebačkim krugovima, tako je od strane Gradske uprave Grada Zagreba, obitelji Berber i njihove Zaklade pokrenuta inicijativa da se i u Zagrebu pronađe adekvatan prostor za permanentnu muzejsku postavku. To bi, smatraju osnivači Zaklade, bio mali zalog za svu podršku koju je Mersad Berber imao od Hrvatske i Zagreba. Svjesni teških vremena u kojima danas svijet živi, bračni par Berber ne gubi nadu kako će u doglednoj budućnosti umjetnička djela krasiti jedan prostor iz kojeg slike Mersada Berbera govore tisuću riječi.

– Umjetnost je nešto što nam hrani dušu i bez čega ne možemo zamisliti naše živote, ali isto tako u kriznim vremenima ljudi će se prvo odreći ulaganja u umjetnost. To je univerzalno pravilo. Umjetnost će uvijek biti prisutna u našim životima ili kroz razne cikluse, tendencije, figurativnog ili apstraktnog slikarstva, kasicizma ili suvremene umjetnosti, apstrakcje. Ovdje bih rekao i jedno svoje osobno viđenje situacije s obzirom kako sam izlagao očeva djela u najjačim centrima kao što su New York, London, Madrid, Barcelona ili Moska, ali smatram kako Hrvati istinski vole umjetnost te su spremni dosta uložiti u nju proporcionalno svojoj kupovnoj moći i mogućnostima – kazuje Ensar, izražavajući nadu u bolje dane koji sigurno dolaze i za slikarstvo dodajući kako dugo iščekivani muzej u Zagrebu s očevima djelima može biti realiziran jedino uz podršku gradskih i državnih institucija Republike Hrvatske, po ugledu na Italiju, Francusku, Veliku Britaniju ili pak Španjolsku gdje je država nasljednicima pružila pomoć oko umjetnikove ostavštine svjesni kulturne baštine i vrijednosti koja ona u sebi sadrži.

Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Supruga nepresušna inspiracija

Zaklada “Mersad Berber“ upriličila je prošle godine retrospektivnu izložbu slika Mersada Berbera u suradnji s Galerijom Klovićevi dvori i to nakon tri desetljeća od posljednje izložbe u Zagrebu. Posve nova publika stasala u tom razdoblju imala je priliku po prvi put vidjeti portrete žene za koje je umjetniku njegova supruga Ada bila nepresušna inspiracija, galeriju slika s motivima konja kroz koje je umjetnik progovarao o teškom i težačkom životu čovjeka u Bosni alegorijski prenoseći poruku promatraču. Prvi su put izloženi i njegovi radovi iz studentskih dana u Ljubljani, ciklusi ratnih motiva iz opusa “Ratni dnevnik u Dubrovniku“ i “ arajevski ratni dnevnik“, te brojne druge. Protekli mjesec u Sarajevu u Umjetničkoj galeriji BiH predstavljena je izložba pod nazivom “Srebrenica“ na kojoj je umjetnik, prema riječima Ensara Berbera, radio punih 15 godina.

– Kroz 40-tak predstavljenih slika Srebrenice u kojima se metaforički prikazuje stradanje i žrtva, krik i bol Srebrenice, nešto je što je moj otac dugo nosio na duši. U njegovim djelima pijetet i sva pažnja usmjerena je na čovjeka kojeg neminovno odnosi smrt. Smatram kako je ciklus slika “Srebenica“ duhovna ostavština moga oca Mersada koji se kroz svoj rad vraćao korijenima i svojoj Bosni.

Evocirajući uspomene na vrijeme provedeno sa svojim svekrom Mersadom Berberom, Ira pojašnjava kako je njegova osobnost bila puna senzibiliteta, suosjećajnosti i topline, prvenstveno za svoje najbliže, ali i za okruženje u kojem je živio, te baš zato što je bio i ostao jednostavan čovjek velikog srca svi su ga voljeli.

– Moji najdraži trenutci s umjetnikom bili su dugotrajni filozofski razgovori gdje je s puno strpljenja i uvažavanja moje mlade ličnosti objašnjavao i komentirao filozofske aspekte. Mersad je bio poznavalac lepeze od sedam umjetnosti pa sam imala čast da kroz njegovu vizuru sagledam vrijednosti tumačenje umjetnosti koja se primjenjuje u svakodnevnom životu – kaže Ira, prisjećajući kako je Mersad rođenje unuke Mey opisao kao najsretniji događaj.

Iako djeda ne pamti, Mey je po riječima svojih roditelja, velika zaljubljenica u umjetnost i jako je ponosna na djeda te s puno topline i poznavanja priča prijateljima o njemu, baš kao da je uz njega živjela godinama zajedno. Talentirana je i slika od najranije dobi, ali kako će se razvijati još je prerano reći. No roditelji će je, pojašnjava Ira, podupirati u svemu što ona bude odabrala u životu. Misija Fondacije Mersad Berber je jasna, djela velikog majstora moraju i dalje živjeti. Idući u korak sa suvremenim svijetom njezini osnivači odvažili su se da kroz jedan novi medij i prezentaciju poput uspješnih projekata drugih velikih Zaklada, slikara Salvadora Dalija, Gustava Klimta ili Pabla Picassa, naprave i predstave accessories, odnosno motive Berberovih djela, tiskaju te postaju dio branda pod nazivom Mersad Berber Museum Collection.

- Glavni zadatak zaklade Mersad Berber da ovi accessories budu pezentirani na domaćem i internacionalnom tržištu te da sačuvaju umjetničku, autentičnu interpretaciju i vrhunsku kvalitetu. Za sada smo pokrenuli nekoliko proizvoda i na naše zadovoljstvo, prijatno smo iznenađeni pozitivnim rekacijama ljubitelja umjetnosti slikara Mersada Berbera – ističe Ira Berber.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Tombstone
Tombstone
22:57 27.12.2020.

Ma sve bu to sad odmah bandinjo platil. Izbacil bu nekoga iz neke zgrade kaj mu se svidja i tam napravil muzej. Jos bu i zlatne skoljke za wc postavil, i fontanu pred ulazom...ok, u sklopu bu i kafic, da ljudi mogu trgnuti koju prije i poslije posjete, pa i za vrijeme. To bu naravno vodil pajdo ili zemo, a obitelj umjetnika ce velikodusno iz zahvalnosti prostor ustupit zabadav. Poslije buju dodali i stolove za gablanje, i krenula bu velika propagandna akcija " burek i cevapi s pogledom na berbera. Ili fontanu, ovisi kam gledate"....

SL
slavenZadravec
19:47 27.12.2020.

" ...da se i u Zagrebu pronađe adekvatan prostor za permanentnu muzejsku postavku .."Ako je to eufemizam za: Želimo da nam grad pokloni prostor i preuzme troškove održavanja - onda to treba tako reći. Mislim da grad definitivno treba otkupiti nekoliko dijela (ukoliko ih već ne posjeduje), a za više od toga treba potražiti ostale zainteresirane.