Kupili tri godine predaha

Europska komisija pokrenula je protekle srijede istragu o tome je li 20 milijuna eura pomoći slovenskoj državnoj tvrtki Elan Skupina u skladu s europskom pravnom stečevinom. Ljubljana nije o tome izvijestila Bruxelles iako državne potpore odobrava Europska komisija, nakon što im provjeri zakonitost. Istragu je EK pokrenuo na prijavu neimenovana Elanova tržišnoga takmaca.

Ne ističem taj slučaj da bismo se naslađivali nad grijesima susjedne države, nego da pokažem kojom se brzinom u EU obično odlučuje. Naime, navedene potpore uplaćene su – 2007. i 2008. godine! Nije EU tako spor zato što je lijen, nego pri svakoj odluci treba odvagnuti interese svih zemalja članica. Pa i kada je propisano odlučivanje kvalificiranom većinom, nastoji se sve zemlje dobiti na palubu. Brzina kojom se odlučilo o uspostavi 830 milijarda eura teškoga Europskoga stabilizacijskoga ustroja – kad se uračuna i 110 milijarda namijenjenih Grčkoj, čijemu se povratu, zbog razmjera grčke prijevare, nitko zapravo ne nada – upozorava stoga da Uniji zaista gori pod nogama.

Golema svota, više nego dostatna da se, zatreba li, spasi i novčarski sustav velike Španjolske, ohladila je špekulante, ali nastavak klizanja eura pokazuje da teškoće Eurozone nisu riješene. Samo je kupljen predah od, procjenjuje se, tri godine. A teškoće su u temeljima zajedničke valute.

Naime, euro se temelji na Paktu postojanosti i rasta, gentlemenskome sporazumu da zemlje članice neće ulaziti u manjak državnoga proračuna veći od tri i državni dug veći od 60 posto BDP-a. Ali, ako se sporazum prekrši, nikom ništa!

Protiv Portugala i Grčke bio je, doduše, pokrenut kazneni postupak, koji bi, da je završen, završio globom. No, kakva je logika zemlju koja je u minusu većemu od dopuštenoga kazniti tako da je se gurne još dublje u minus.

A kada su na red za kažnjavanje došle Francuska i Njemačka – Njemačka je u preveliki minus ušla potajice, dok su Francuzi na sav glas vikali da su odredbe prestroge, da guše gospodarski rast – Europsko vijeće je u ožujku 2005. kaznene odredbe ukinulo. S obrazloženjem da će “gipkiji sustav biti lakše provediv”. Grčka, ali i niz drugih zemalja, takvu su gipkost jedva dočekale. Pa je prosječni državni dug u Eurozoni ubrzo preskočio 70 posto BDP-a. U Grčkoj, Italiji i Belgiji, vrtio se oko stotke; prevelik dug, ali ipak koji postotni bod ispod prosjeka, dopustile su si, međutim, i Njemačka, Francuska, Malta, Cipar, Portugal i Austrija.

Sada se, na njemačko-francuski poticaj, govori o ponovnome kažnjavanju zemalja prekršiteljica, lišavanjem novca iz fondova EU ili oduzimanjem prava glasa. Ali sve se glasnije upozorava da monetarna unija ne može opstati ako ne postane i gospodarskom unijom, ako uza zajedničku valutu nema i zajedničku gospodarsku politiku, ako na jedinstvenome europskome tržištu prevladava manje ili više prikriveni protekcionizam. EK za sada predlaže usklađivanje gospodarskih politika i uzajamni nadzor proračunskih izdataka. Na lipanjskome summitu EU trebalo bi sve to pretočiti u konkretan program. Tada će postati jasnije podiže li se Unija na višu razinu suradnje ili odgađa suočavanje s istinom: da se, iznutra podijeljena, uskoro neće moći nositi ni sa SAD-om, ni s Kinom, ni s Indijom.

Za nov iskorak Unije, koji bi išao dalje od pukoga uravnoteženja državnih proračuna, a za povećanjem gospodarskoga rasta kao temeljnog uvjeta za održanje europskoga društvenoga modela, manjkaju, međutim, “državnici s vizijom dugoročnijom od sljedećih mjesnih izbora”, kako su na prošlotjednome bruxelleskome sastanku Svjetskoga gospodarskoga foruma dali po nosu njemačkoj saveznoj kancelarki Angeli Merkel. A kao novi pokretač europskoga gospodarstva najviše su spominjali – električni automobil!