Kupovna moć Hrvata pukla, čekamo posljedice

Šoping groznica ipak je zaobišla Hrvatsku. U studenom 2008. godine promet u trgovini na malo realno je pao čak 11 posto u odnosu na mjesec prije. Na godišnjoj je razini pad od 4 posto, a podaci kažu da je pala prodaja kruha 10 posto, mesa 16 posto, motornih goriva 20 posto, namještaja i opreme 14 posto...

Propast malih trgovaca: ‘Jedino svoju suprugu ne mogu otpustiti iz dućana’

Privukli navijače i zalupili im vrata

Analitičari su očekivali određeno smanjenje potrošnje i discipliniranje stanovništva, ali ipak ne u razmjerima koji su zabilježeni u predzadnjem mjesecu 2008. godine.

Vladimir Preveden, direktor zagrebačkog ureda Rolanda Bergera, tvrdi kako su to izrazito visoke brojke. U Njemačkoj, primjerice, promet od trgovine na malo u studenome 2008. u odnosu na listopad realno je povećan 0,7 posto, a u usporedbi sa studenim 2007. pao realno 3 posto.

Izostali krediti
– Moguće objašnjenje je da je kupovna moć Hrvata došla do osjetljive točke, što u Njemačkoj još nije slučaj. No, s obzirom na dosta velik rast prošle godine, čini mi se da ipak još nismo u recesiji – tvrdi Preveden.

Uspoređujući navike hrvatskih i njemačkih potrošača, Zdeslav Šantić, analitičar RBA, uočio je da su Nijemci brže reagirali na krizu te su se mnogo brže prilagodili životu u inflacijskim uvjetima i kriznim vremenima. Hrvati su, međutim, nastavili trošiti te im je trebalo više od pola godine da korigiraju navike i potrošnju prilagode novim uvjetima. Dramatičan pad prometa rezultat je niza elemenata: banke su smanjile kreditnu ponudu, ponestali su dobici na dioničkom tržištu, a inflacija koja je tresla državu u većem dijelu godine ‘pojela’ je rast plaća. Šantić vjeruje da će u 2009. godini promet u trgovini na malo realno pasti 4 do 5 posto – što će proizvesti pad BDP-a od 0,6 posto, prvi put u posljednjih deset godina.

I Željko Perić, direktor Capera, tvrdi kako su podaci DZS-a viši od očekivanja, što pokazuje da su građani ipak vrlo dramatično reagirali na ozbiljne znakove krize i smanjili potrošnju samo na najnužnije potrepštine.

– Vrlo je moguće da su se neki vratili starim navikama jeftinije kupnje u inozemstvu, pogotovo u pograničnim područjima, što su u “boljim vremenima”, odnosno lani, prakticirali u smanjenom opsegu. Također, lani je očito potrošnja bila znatno iznad mogućnosti, a i potrošnja u turističkoj sezoni i posezoni je bila bolja – tvrdi Perić.

Štednja za prosinac?
No, u Hrvatskoj gospodarskoj komori ipak još ne vide razloga za zabrinutost. Milica Rakuša-Martulaš, direktorica sektora za trgovinu HGK, kaže kako se manja potrošnja u studenome može obrazložiti štednjom za rastrošni prosinac, s obzirom na to da je kumulativ prometa trgovine na malo u prvih 11 mjeseci 2008. u odnosu na 11 mjeseci 2007. ipak rastao.