Nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila kako crveno meso i mesne prerađevine jednako kako alkohol i cigarete uzrokuju rak, Međunarodna agencija za istraživanje raka napravila je listu od čak 116 stvari koje su uistinu kancerogene i od kojih se može oboliti od raka. Na dugačkom popisu ne nalazi se crveno meso niti mesne prerađevine.
Crveno meso nije na popisu jer vjerojatno uzrokuje rak, dok ono što se nalazi na njemu sasvim sigurno može uzrokovati opasnu bolest, piše The Guardian.
Što je uistinu kancerogeno i što bi trebali izbjegavati, saznajte u nastavku.
1. Pušenje duhana. Nejčešće korištenje duhana je putem uvlačenja dima cigarete, a njegova štetnost poznata je već dugo. Unatoč tome što je više puta dokazano da uzrokuje rak, duhan se konzumira još od 5.000 do 3.000 godine prije Krista kada je u Južnoj Americi započeo uzgoj te biljke.
2. Solarij. Krevet za tamnjenje, odnosno uređaj koji emisijom ultraljubišatsog zračenja potamnjuje kožu čovjeka pretjerano izlaže UV radijaciji koja uzrokuje rak kože, katarakt i prerano starenje kože.
3. Proizvodnja aluminija. Povećan rizik oboljenja od raka pluća i mjehura zabilježen je kod radnika u tvornicama za obradu aluminija. Dulja izloženost isparavanjima kemikalija i katranu kamenog ugljena može izazvati rak.
4. Arsen u vodi. Izrazito otrovna kemikalija koja se koristi u proizvodnji pojedinih legura može završiti u zalihama vode, a arsen dokazano izaziva rak kože i povezuju ga s rakom jetre, pluća, bubrega i mjehura.
5. Proizvodnja auramina. Auramin se koristi kao antiseptik te kod proizvodnje bojila. Istraživanje je pokazalo da je velik broj tumora mjehura kod muškaraca koji se bave proizvodnjom auramina, povezan se udisanjem štetnih agensa tijekom procesa proizvodnje.
6. Proizvodnja i popravak obuće. Povezana je s povećanim rizikom oboljenja od raka nosa i leukemije, a razlog je izloženost benzenu i ostalim otapalima. Doduše, ovaj rizik znatno ovisi o trajanju i razini izloženosti.
7. Čišćenje dimnjaka. Dimnjačari, zbog izloženosti čađi i prašini obolijevali su od posebnog oblika raka koji čak nosi i naziv dimnjačarski rak.
8. Gasifikacija ugljena. Istraživanja pokazuju da radnici koji dolaze u doticaj s ugljenim plinom, češće oboljevaju od raka pluća.
9. Destilacija kamenog ugljena. Katran kamenog ugljena gusta je crna tekućina koja ostaje nakon destilacije kamenog ugljena, a između ostalog, koristi se i prilikom asfaltiranja. Izloženi nisu samo oni koji dolaze u izravni doticaj već se može raditi i o zagađenju zraka.
10. Proizvodnja koksa. Proizvodnja koksa također je povezano s povećanim rizikom od raka pluća i bubrega.
11. Proizvodnja namještaja. Proizvođači namještaja statistički češće obolijevaju od raka nosa zbog izloženosti prašini.
12. Iskopavanje hematita i izloženost radonu. Rudari koji iskopavaju hematit neprestano su izloženi radonu, radioaktivnom kancerogenu koje uvelike povećava rizik od raka pluća.
13. Pasivno pušenje. Mnoge studije pokazale su da rizik od raka pluća postoji čak i kod onih koji udišu tuđi dim iako sami nisu pušači, a radi se o povećanom riziku od raka pluća, srčanih bolesti ili emfizema. Svake godine 12 tisuća Britanaca umire o pasivnog pušenja.
14. Rad u čeličanama. Studije su pokazale da radnici u čeličanama u različitim dijelovima svijeta puno češće obolijevaju od raka pluća. Rad u čeličanama podrazumijeva i svakodnevnu izloženost brojnim poznatim genotoksicima i karcinogenim tvarima.
15. Proizvodnja izopropanola. Ljudi u ovoj industriji često su izloženi brojnim kancerogenim tvarima, a ova bezbojna i zapaljiva kemikalija snažnog mirisa ima niz primjena ne samo u industriji već i u domu i farmaciji (alkohol za čišćenje rana, sredstva za higijensku dezinfekciju ruku itd.).
16. Proizvodnja ljubičaste boje. Ljubičasta ili magenta prva je sintetička boja koja je proizvedena 1850., ali tijekom proizvodnje koriste se i neke kemikalije koje su povezane s rakom mjehura. Inače, mnoge štetne kemikalije zabranjene su u prizodnji boja za kosu.
17. Poslovi u kojima se radi s bojama. Studije su dokazale povezanost između rada s bojama i povećanog rizikom od raka. Slučajevi raka mjehura i leukemije mogli bi biti povezani s izloženošću benzenu u kombinaciji s ostalim organskim otapalima. Rak pluća mogle su izazvati olovni kromat i azbest.
18. Rad s katranom. Katran se ne koristi samo kod asfaltiranja nego se s njim susreću i krovopokrivači koji su tako izloženi štetnim kemikalijama kao što je benzen.
19. Industrija gume. Studije su pokazale da su radnici zaposleni u industriji gume češće obolijevali od raka mjehura, raka pluća i leukemije.
20. Izloženost anorganskim kiselinama i aerosolima. Tekući aerosoli koji nastaju kondenzacijom para sumporne kiseline, povezani su povećanim rizikom od raka pluća.
Kancergone mješavine
21. Prirodne mješavine aflatoksina. Radi se o toksinima koje proizvode određene vrste gljiva, a spadaju u među najkancerogenije tvari poznate čovjeku.
22. Alkoholna pića. Konzumacija alkohola povezana je s rakom dojke, debelog crijeva, jednjaka, jetre, usne šupljine i jednjaka, a vjerojatno je povezana i s rakom gušterače.
23. Areka. Areka oraščići blagi su stimulans nalik kavi, a najčešće se žvaču s lišćem betela. Vjeruje se kako povećava rizik od raka usne šupljine i jednjaka.
24. Žvakanje lišća betela (bez duhana). Lišće betela najproširenije je u Aziji gdje ga ljudi žvaču pomiješano s areka oraščićem, a oba sastojka povezana su s rakom usne šupljine
25. Žvakanje lišća betela (s duhanom). Lišće betela dodatno povećava rizik
26. Katran ugljenog kamena. Kao što smo već i napisali, radi se o crnoj tekućini u kojoj se nalaze mnogi kancerogeni
27. Ugljeni katran. Radi se o materijalu koji se dobiva destruktivnom destilacijom ugljena kod proizvodnje ugljenog plina. Sirovi katran sadrži velik broj organskih spojeva (npr. benzena, naftalena, metilbenzena itd.)
28. Loženje na ugljen. Ugljen je jedan od najpoznatijih kancerogena, ali ne radi se samo o problemu s kojim se susreću rudari već postoji određena opasnost i za sve one koji se griju ugljenom.
29. Ispušni plinovi dizel motora. Postoji velika opasnost od raka zbog udisanja plinova dizel motora. Preko 30 sastojaka dizela nalazi se na listi potencijalno opasnih kancerogenih tvari i spojeva.
30. Mineralna ulja. Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je neobrađena i blago obrađena mineralna ulja u prvu skupinu kancerogena. Visoko rafinirana ulja nalaze se u trećoj skupini što znači da vjerojatno nisu opasna, ali ih se zbog nedostatka istraživanja ne može klasificirati kao bezopasne.
31. Fenacetin. Fenacetin je bijeli kristalični prašak bez mirisa, gorkog okusa i vrlo teško topiv u vodi, a koristi se kao sredstvo protiv boli i za sniženje povišene tjelesne temperature. Međutim, u nekim je zemljama zabranjen zbog povezanosti s tumorima kod pacijenata.
32. Biljke koje sadrže aristolohičnu kiselinu. Aristolohična kiselina, koju nalazimo u biljci Vučja stopa, čest je sastojak biljnih pripravaka za mršavljenje. Međutim, mnoge su studije pokazale kako je ona povezana s oštećenjem bubrega, ali rakom gornjeg urinarnog trakta.
33. Poliklorirani bifenili. Svrstavaju se u skupinu pesticida/insekticida. Ne predstavljaju kemijski jedinstvenu tvar, nego se radi o 209 spojeva s različitim sadržajem klora. U mnogim zemljama ne koriste se od kraja sedamdesetih zbog štetnosti za okoliš, a istraživanja su pokazala povezanost s melanomima, rakom jetre, rakom mozga i rakom dojke.
34. Kineska slana riba. Prehrana koja sadrži velike količine slanog mesa, ribe i ukiseljene hrane (najčešće u dijelovima Azije i sjeverne Afrike), može povećati rizik od nazofaringealnog karcinoma. Takva hrana često ima visok udio nitrata i nitrita koji oštećuju DNK.
35.Nafta iz škriljevca. Nafta koja se dobiva tzv. frackingom (lomljenjem) posljednjih je godina podijelila i izazvala burne reakcije, nakon što je otkriveno da postoji velika opasnost od ispuštanja štetnih otrova u zrak, vodu i zemlju. Kemikalije koje se koriste prilikom frackinga povećavaju rizik od oboljenja.
36. Čađa. Kao što smo već spomenuli, čađa i ugljena prašina također su povezani s rakom.
37. Duhan za žvakanje. Iako je pušenje daleko rasprostranjenije, neki duhan žvaču ili šmrču misleći da je to bezopasan način konzumacije. No, to nije točno.
38. Drvena prašina. Prašina tvrdih vrsta drva karakterizira se kao izrazito opasna i karcinogena.
39. Obrađena hrana. Meso koje na određeni način obrađeno, zbog okusa ili trajnosti.
Kancerogeni agensi i skupine agensa
40. Acetaldehid. Nastaje u tijeku alkoholnog vrenja mošta (dekarboksilacijom pirogrožđane kiseline
41. 4-aminobifenil
42. Aristolohične kiseline i biljke koje ih sadrže
43. Arsen
44. Azbest
45. Azatioprin
46. Benzen
47. Benzidin
48. Benzo(a)piren
49. Berilij
50. Klornafazin
51. Bisklorometil eter
52. Klorometil metil eter
53. 1,3-Butadien
54. 1,4-Butanediol dimetansulfonat
55. Kadmij
56. Kloroambucil
57. Metil-CCNU
58. Kromium
59. Ciklosporin
60. Kontraceptivi, hormonalni, kombinirani oblici (s estrogenom i progesteronom)
61. Oralni kontraceptivi, sekvencijalni oblici hormonalne kontracepcije (period uzimanja samo estrogena, a zatim period estrogena i progesterona)
62. Ciklofosfamidi
63. Dietilstilbestrol
64. Boje na bazi benzidina
65. Epstein-Barr virus
66. Estrogen, nesteroidni
67. Estrogen, steroidni
68. Estrogenska terapija, postmenopauzalna
69. Etanol u alkoholnim pićima
70. Erionit
71. Etilen oksid
72. Etoposide, sam i u kombinaciji sa cisplatinom i bleomycinom
73. Formaldehid
74. Galij arsenid
75. Bakterija Helicobacter pylori (infekcija)
76. Hepatitis B (kronična infekcija)
77. Hepatitis C (kronična infekcija)
78. Biljni lijekovi koji sadrže biljku roda aristolohija
79. HIV tip 1 (infekcija)
80. HPV (humani papillomavirus) tipa 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59 i 66
81. Humani T–limfotropni virus tipa 1
82. Melfalan
83. Metoksalen i ultraljubičasta A-radijacija
84. 4,4'-metilen-bis(2-kloroanilin)
85. MOPP i druga kombinirana kemoterapija koja uključuje alkilatne agense
86. Iperit, poznat i pod imenom "dušikov iperit"
87. 2-naftilamin
88. Neutronska radijacija
89. Nikal
90. 4-(N-nitrozodimetilamin)-1-(3-piridil)-1-butanon
91. N'-nitrozonornikotin
92. Opisthorchis viverrini (infekcija)
93. Zagađenje zraka
94. Partikularne tvari u zagađenom zraku
95. Radioaktivni fosfor-32
96. Plutonij-239 i njegovi proizvodi raspadanja (plutonij-240 i ostali izotopi), u obliku aerosola
97. Radioaktivni jod, kratkotrajni izotopi, uključujući I-131, od nezgoda atomskih reaktora do eksplozija nuklearnog oružja (izloženost tijekom djetinjstva)
98. Radionuklidi, α-čestice
99. Radionuklidi, β-čestice
100. Radij-224 i proizvodi njegova raspadanja
101. Radij-226 i proizvodi njegova raspadanja
102. Radij-228 i proizvodi njegova raspadanja
103. Radon-222 i proizvodi njegova raspadanja
104. Schistosoma haematobium (infekcija shistosomijazom)
105. Silicij, kristal (udahnut u obliku kvarca ili kristobalita)
106. Solarno zračenje
107. Puder s vlaknima azbesta
108. Tamoksifen
109. 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin
110. Tiotepa
111. Torij-232 i proizvodi njegova raspadanja, uneseni intravenozno
112. Treosulfan
113. Orto-toluidin, koristi se u izradi kemikalija od gume, pesticida i bojila
114. Vinil klorid
115. Ultraljubičasto zračenje
116. X-zračenje i gama zračenje
>> 'Kobasice, hrenovke, slanina i crveno meso prouzročuju rak, štetni su kao cigarete'
a kanabis je ljekovit, lijeci sve bolesti. sve naopako , pasivno pusenje opasno a aktivno pusenje kanabisa zdravo.