Vid je najvažnije čovjekovo osjetilo jer njime primamo čak do 80 % svih informacija.
Zbog toga je važno da zaštitimo vid od svih negativnih utjecaja unutarnjeg, vanjskog i radnog okruženja, kao što je npr. sunčevo zračenje, zračenje TV ekrana ili monitora računala itd.
Kako starimo, imamo i sve više problema s očima.
1. Glaukom
Glaukom je bolest očnoga živca koja nastaje kao posljedica nereguliranog očnog tlaka. Rezultat toga je sužavanje vidnog polja, slabljenje vidne oštrine te u najtežim slučajevima trajni gubitak vida. Drugi je uzrok sljepoće u svijetu, odmah iza makularne degeneracije. Oko 1% populacije pati od ove bolesti, rizik se znatno povećava u kasnijim godinama života. To je posebno opasno jer se bolest u početku razvija polako i neprimjetno. Preporučuje se da, od četrdesete godine života, idete na redovite kontrole očiju.
Primarni glaukom otvorenog kuta je najčešći oblik glaukoma. Dosta dugo ne izaziva nikakve poteškoće, no ako se otkrije na vrijeme, može se liječiti pomoću kapi za oči. Drugi oblici glaukoma su: akutni glaukom, bolesniku s akutnim glaukomom potrebno je hitno liječenje zbog toga što veoma brzo može dovesti do sljepila.
2. Starosno uvjetovana makularna degeneracija
Prije 30 godina ova bolest je bila rijetka, a sada je jedna od najčešćih uzroka sljepila u razvijenim zemljama. Točan uzrok bolesti nije poznat, ali se pretpostavlja da do razvoja bolesti dolazi zbog utjecaja nekoliko različitih faktora, kao što su npr. promjena vanjskih utjecaja životne sredine (sunčevo i druga zračenja...) i trenutni stil života (stres, prehrana...).
Čitanje postaje otežano, kao i gledanje televizije, a objekti se mogu činiti iskrivljenima. Ova je degenerativna bolest povezana sa starenjem, obilježava ju istrošenost dijela oka odgovornog za centralnu vidnu oštrinu te se dijeli na suhu i mokru degeneraciju. Najveći rizik za senilnu makularnu degeneraciju oka je dob. Dok se na nju nikako ne može utjecati, postoje mnogi faktori rizika nad kojima možemo imati kontrolu i tako smanjiti svoj rizik. Oni uključuju pušenje, pretilost i visoki krvni tlak. Želite li se zaštititi od ovog vodećeg uzročnika sljepoće u svijetu, liječnici savjetuju redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i održavanje prave razine krvnog tlaka.
3. Mrena ili kararakta
Očna mrena ili kararakta je bolest oka koja uzrokuje zamućenje očne leće. Zadatak očne leće je fokusirati ulazeće zrake svjetla tako da padaju u fokus na mrežnici. Zamagljena leća sprečava prolaz zraka svjetla te dolazi do smanjenja vidne oštrine.
Očna mrena uzrokuje smanjenje vidnih funkcija, posebice smanjenje vidne oštrine. Stupanj pogoršanja vida je različit, ovisno o tipu mrene i ovisno o tome koliko je bolest uznapredovala. Simptomi su najčešće zamagljen vid, povremene dvoslike, oslabljen vid pri sunčevoj svjetlosti i neraspoznavanje boja. Najčešće se susrećemo sa tzv. staračkom mrenom, koja je povezana sa starenjem. Čak u 60% populacije, između 65 i 74 godine starosti javlja se očna mrena. Razlozi nastanka još uvijek nisu potpuno razriješeni. U rizične faktore prije svega spadaju dob, spol (veća je učestalost kod žena), pretilost, dugotrajno korištenje određenih lijekova, pušenje itd.
4. Dijabetička retinopatija
Šećerna bolest oštećuje male krvne žile u tijelu pa tako i na očnoj pozadini. Praktički nema bolesnika od šećerne bolesti koji nakon nekoliko godina ne razvije promjene na žilama očne pozadine što se naziva dijabetička retinopatija. Naime, krvne žilice postaju propusne i propuštaju tekućinu ili krv te pacijent sve mutnije i slabije vidi.
Promjene mogu napredovati i bez da pacijent primijeti ikakve probleme s vidom, stoga su vrlo važne redovite kontrole očne pozadine kod pacijenata sa šećernom bolesti kako bi se što ranije krenulo s liječenjem.
>>Dovoljno spavate, a svejedno ste umorni? Evo što to može značiti!