U proljetno su doba najčešće alergijske reakcije na lijesku, brezu i hrast, pogotovo na brezu, napominje dr. Saša Srića s Jordanovca
Zbog duge zime, peludne alergije ove su godine počele nešto kasnije, ali za njih nikad nije kasno, našalio se pulmolog dr. Saša Srića iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb.
Grinje i rinitis
Zbog svrbeži i peckanja u očima i nosu, kihanja, začepljenog nosa ili sekreta u njemu, pacijenti su proteklih dana u ordinaciju počeli dolaziti u sve većem broju.
– U proljetno su doba najčešće reakcije na lijesku, brezu i hrast, a pogotovo na brezu. Teško je predvidjeti koji će alergen ove sezone biti najjači. Lani je, recimo, dominantna bila alergija na ambroziju krajem kolovoza i u rujnu, a godinu prije najviše problema zadavala je breza u proljeće – kaže dr. Srića i napominje da je godišnje desetak posto novih pacijenata s alergijskim rinitisom, uz one koji su alergotestiranjem još prije utvrdili na što su alergični.
Alergija na pelud javlja se s cvjetanjem biljaka koje pelud stvaraju, a podatke o sezoni pojedinih cvjetnih perioda sadrži peludni kalendar. Osim peluda koji je najčešći alergen i izaziva sezonske alergije, niz je cjelogodišnjih alergena, kao što su grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubodi kukaca i lijekovi, odnosno različite tvari iz okoliša ili sastojci hrane. Grinje iz kućne prašine često uzrokuju alergijske simptome (rinitis) prisutne cijele godine. Pas i mačka najčešće su životinje koje uzrokuju alergiju zbog ljuštenja kože, sline, mokraće i dlake.
Savjeti HZJZ-a
Prema preporukama HZJZ-a, zato je dobro ukloniti iz kuće dijelove namještaja koji nakupljaju prašinu, poput tepiha i draperija. Podove valja usisavati dva ili više puta tjedno, a prati ih krpama koje bolje hvataju prljavštinu. Cipele redovito čistite i držite ih blizu ulaza – tako ćete smanjiti unošenje nečistoće u dom. Nakon eventualnog boravka u prirodi, kad se vratite kući, promijenite odjeću, a ako ste osjetljiviji, dodatno se istuširajte i eventualno operite kosu, poručuju u HZJZ-u.
Prašinu čistite s maskom na licu i u rukavicama
Čistite prašinu jednom tjedno i nosite pritom masku i rukavice. Jastuke i posteljinu držite pod prekrivačem otpornim na prašinu, zamijenite tapecirani namještaj plastičnim ili kožnatim, pod obložite parketom, laminatom ili pločicama. Održavajte 30 do 50-postotnu vlažnost zraka. Ventilirajte kuhinju, kupaonicu i podrum redovito mijenjajući filtre u sustavima grijanja ili hlađenja, čisteći ovlaživače zraka da spriječite rast bakterija i plijesni. Prostor zračite češće, a kraće. Klima-uređaj dobro operite, dezinficirajte i osušite.
U peludnoj sezoni zračite prostorije poslije kiše
Pratite biometeorološku prognozu i ne izlazite iz kuće od 5 do 10 sati, kad u zraku ima najviše peluda. Izbjegavajte u to doba godine sušiti i provjetravati odjeću i posteljinu na otvorenom. Radeći vani ili u vrtu koristite masku za lice. Možete li, promijenite boravište u sezoni peluda. Pratite peludni kalendar o sezoni cvjetanja biljaka koje izazivaju alergije. Prostorije zračite nakon kiše. Koristite li klimu, redovito je čistite deterdžentom, povremeno dezinfekcijskim sredstvom i redovito mijenjajte filtre prema uputi.
Ne puštajte pse i mačke u spavaću sobu i kuhinju
Ako ste alergični na životinjsku dlaku ili koji drugi alergen koji potječe od životinja, izbjegavajte držanje kućnih ljubimaca s krznom ili perjem u domu. Ljubimcima ne dopuštajte boravak u spavaćim sobama i prostorijama u kojima pripremate i poslužujete jelo, a prostirku na kojoj borave češće čistite i perite, savjetuju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Redovito češljanje i kupanje pasa i mačaka može umanjiti, ali ne i potpuno eliminirati alergene. Češljati bi ih se trebalo na otvorenom kako se alergeni ne bi raspršili po stanu.
Dim cigarete sadrži čak 4000 kemikalija
Dok su prethodni savjeti vezani uz štetnost duhanskoga dima koje donosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo većinom ipak prilično poznati, možda je manje onih koji znaju za podatak da u dimu cigarete ima više od čak četiri tisuće kemikalija, od kojih su mnoge alergogene jer povećavaju rizik razvoja alergijske astme, pogotovo kod djece. Ne treba valjda posebno napominjati da u prisutnosti djece nipošto ne bi trebalo pušiti, ako se već sami niste riješili tog iznimno nezdravog poroka koji nosi višestruke štete za zdravlje.
Ne znam kako je u drugim dijelovima Hrvatske ali kod nas u Vukovaru je ovako:Kada je u 88 godini umro Josip Broz kod nas je počelo ludilo sa sađenjem 88 BREZA za druga Tita,svaki parkić je imao svojih 88 breza tako da mi danas u Vukovaru patimo od ALERGIJA zbog tih LUDOSTI.Mislim da bi sa tim problemom trebalo da se bavi Hrvatski Zavod za Javno Zdravstvo i grad Vukovar tako da se visoko ALERGIČNO drveće BREZE zamjene sa drugim drvečem koje nije toliko ALERGIČNO.