Biti roditelj znači svakodnevno donositi odluke – od onih naizgled banalnih, poput „Smije li pojesti sladoled prije ručka?“ ili „Hoću li mu danas dopustiti da pogleda crtić više?“, do onih puno dubljih i težih: "Kako mu objasniti što je odgovornost?", "Kako postaviti granice, a da se dijete i dalje osjeća voljeno i prihvaćeno?".
Možda nikad niste sjeli i razmišljali o svom odgojnom stilu, ali vjerojatno ste se barem jednom uhvatili kako razmišljate: Jesam li prestroga? Jesam li previše popustljiv? Dajem li svom djetetu previše slobode… ili ga možda gušim pravilima? Recimo, što napravite kad vaš trogodišnjak u naletu igre razbaca igračke po cijelom dnevnom boravku, a vi ste taman završili s pospremanjem? Ili kad tinejdžerica poželi gledati film koji vi smatrate neprimjerenim za njezine godine? Je li vaš prvi instinkt reći „Ne, i kraj priče!“ ili ste skloniji sjesti i porazgovarati o tome?
Iako ne postoji savršena formula za roditeljstvo (koliko god je mi ponekad priželjkivali), psiholozi su kroz godine prepoznali četiri osnovna obrasca ponašanja, odnosno četiri odgojna stila: autoritarni, popustljivi, autoritativni i indiferentni. Svaki od njih ima svoje prednosti, ali i svoje zamke.
Brain TALK - Razgovorom rastemo zajedno
Svjedoci smo kako se mladi sve više susreću s problemima vezanim uz mentalno zdravlje – velike obaveze, visoka očekivanja, balansiranje između uspjeha u školi, društvenih normi, izvanškolskih aktivnosti, društvenih mreža i svakodnevnih izazova. Prema istraživanjima Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, sve veći broj mladih u Hrvatskoj osjeća pritisak zbog akademskih uspjeha, društvenih normi i osobnih očekivanja, a broj prijava simptoma poput anksioznosti, depresije i stresa raste. Također, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mladi se suočavaju s mentalnim problemima, ali se često suočavaju s nedostatkom informacija o tome gdje potražiti pomoć ili neadekvatnom podrškom u obitelji i školama.
Ovi alarmantni podaci ukazuju na potrebu za platformama koje će mladima omogućiti jednostavan pristup savjetovanju i edukaciji o mentalnom zdravlju. Vodeći se tim izazovima, pokrećemo Brain Talk – cjelogodišnji projekt posvećen mentalnom zdravlju mladih, s ciljem destigmatizacije problema mentalnog zdravlja i pružanja konkretnih savjeta i rješenja. Kroz native članke, radionice u školama diljem Hrvatske, digitalni vodič i angažman renomiranih stručnjaka iz područja psihologije i pedagogije, kao i poznatih osoba koje će podržati kampanju, Brain Talk nastoji osigurati sigurno i podržavajuće okruženje za mlade koji se suočavaju s mentalnim izazovima.
Autoritarni roditelji
Ovo su oni roditelji koji vjeruju da se disciplina mora poštivati bez pogovora. Ako im dijete postavi pitanje „Zašto?“, odgovor je često: „Zato što sam ja tako rekao/la.“ Ovakav stil odgoja djeci može donijeti jasnu strukturu i granice, što nije nužno loše. No, s druge strane, djeca u ovakvom okruženju često nemaju prostora za razvijanje samopouzdanja ili donošenje vlastitih odluka jer sve već unaprijed odlučuje netko drugi. Mogu se osjećati sputano, nesigurno ili se s vremenom povlačiti u sebe.
Popustljivi roditelji
Kod njih vlada pravilo "ljubavi bez granica". Oni obožavaju svoju djecu, žele im biti najbolji prijatelji i izbjegavaju konflikte. Pravila postoje, ali su rastezljiva. Kazne su vrlo rijetke, ako ih uopće ima.
Na primjer, ako dijete ne želi napisati zadaću, ovakav roditelj će često reći: „Ma dobro, sutra ćeš... važno da nisi pod stresom.“ Djeca ovdje odrastaju u toplom okruženju, ali bez jasnog osjećaja gdje su granice. Iako se osjećaju voljeno, mogu razviti problem s preuzimanjem odgovornosti, samodisciplinom ili poštivanjem autoriteta.
Autoritativni roditelji
Oni su zlatna sredina. Postavljaju jasna pravila, ali ih objašnjavaju. Traže odgovornost, ali uz empatiju. Njihov način vođenja nije "komandiranje“, nego razgovor, razumijevanje i usmjeravanje.
Ako dijete, recimo, baci igračke posvuda, ovakav roditelj neće samo viknuti ni sve sam pospremiti – sjest će s djetetom, objasniti zašto je važno vratiti stvari na mjesto i potaknuti ga da to učini samo.
Njihova djeca najčešće znaju što se od njih očekuje, osjećaju se sigurno, ali istovremeno i saslušano. Upravo zbog te kombinacije strukture i topline, autoritativni stil se često smatra najzdravijim.
Indiferentni roditelji
Ovaj stil se najčešće javlja kad roditelji, iz raznih razloga – stresa, posla, iscrpljenosti ili čak vlastitih stavova – nisu dovoljno uključeni u odgoj. Ne postavljaju granice, ali ne nude ni emocionalnu bliskost. Dijete često ostaje prepušteno samo sebi – nema ga tko pogurati, saslušati ili usmjeriti. Takva djeca često osjećaju nesigurnost, nisku emocionalnu povezanost i manjak vodstva, što može ostaviti posljedice na njihovo samopouzdanje i odnose s drugima.
RIJEŠITE KVIZ
Svi mi, često nesvjesno, koristimo kombinaciju ovih stilova. S obzirom na to da nismo roboti, normalno je da smo ponekad strpljivi i puni razumijevanja, a ponekad puknemo nakon treće prosute čaše soka u jednom danu. Međutim, jedan stil obično prevladava i oblikuje naš cjelokupni pristup odgoju. Zanima vas koji točno kod vas vodi glavnu riječ?
Odgovorite na nekoliko svakodnevnih i vrlo stvarnih roditeljskih situacija i saznajte kojem odgojnom stilu pripadate. Bez brige – nema točnih ni netočnih odgovora, niti mjesta za kritiku, etiketiranje ili osjećaj da nešto radite „krivo“. Ovo je samo prilika da malo zastanete, razmislite i možda bolje upoznate sebe u svojoj najvažnijoj ulozi – onoj roditeljskoj.