Biti ili ne biti sam – Ovo su prednosti i nedostaci samačkog života

Znati biti sam, prava je blagodat. I umijeće. Ali i dokaz nečije zrelosti. Da si 24 sata u danu znaš tako osmisliti i ispuniti da ti nedostaje još i onaj 25. sat ili da umiješ neiscrpnim izvorima osobnog mira i zadovoljstva isplesti cijeli samački život – to je dar.

Imati taj dar, ili poznavati nekog s njim, sreća je. Jer, ima i onih tragičnih i nesretnih ljudi koje njihova samoća ranjava. Neke toliko da se onda suludo upuštaju u veze za koje bi bilo najbolje i najzdravije da su već u trenutku započinjanja prošlo svršeno vrijeme. A ima i onih čija je samost kao dozrela boca finog fina koju konačno treba otvoriti. Pa se samo smireno čekaju one ruke vrijedne toga okusa. Što se, u sretnim slučajevima, i dočeka.

Raste broj samaca

Ne treba zaboraviti i one koje samački život uništi, izjede, oglođe do kosti. Ljepote i veselja oni ne vide ni u čemu, ni u komu. Njihov je očaj – bezdan. Toliki da ni slučajnu idealnu priliku za “život udvoje” jednostavno ne prepoznaju. Na kraju, tu su i oni koji su neko vrijeme činili par, ili su dio para bili i nekoliko puta, ali u nekom trenutku, iz bezbroj razloga, nastavljaju ili se odlučuju za samovanje.

Ma kakvi god samci bili, sretni, ravnodušni ili nesretni, ma kako god si svoj samački život uredili, da nalikuje samo mučnom i iscrpljujućem uzgajanju vlastitog očaja ili dosadnom i otupjelom puzanju kroz stvarnost ili pak vlastitom vatrometu ideja, energije, zadovoljstva, dobrih emocija i uživanja, činjenica je da je samaca sve više.

Zašto? Mogli bismo onako brzopleto reći: odgovora je onoliko koliko je i ljudi. No stručnjaci sve njih ipak znalački razvrstaju i objasne.

– Danas samački život vodi više ljudi nego ikada u povijesti. Mnoga istraživanja potvrđuju postojanje korelacije između brzog gospodarskog rasta i rastuće populacije samaca. Naime, samački život kao da ide ukorak s promicanjem važnosti osobne slobode, osobne kontrole u donošenju odluka, samoostvarenja u poslovnom smislu, individualizma, ali i mogućnostima koje donosi viša razina životnog standarda. Zanimljivo je kako to nije samo američki trend već trend koji prati veliki broj zapadnoeuropskih zemalja poput Velike Britanije, Njemačke, Francuske, ali i Brazila, Japana, Kine i Indije – kazuje nam psihologinja i psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov nastavljajući navoditi razloge za solo status kao što su: loša iskustva u osobnim odnosima iz kojih je osoba izašla povrijeđena (bilo da je riječ o obiteljskim ili o prijateljskim odnosima ili pak ljubavnim vezama), manjak samopouzdanja i strah od intime (što za sobom katkada povlači preveliku izbirljivost u odabiru partnera)... A katkada je, dodaje, samački život, pogotovo nakon određene životne dobi, samo stvar navike i odabira životnog stila.

Kako gotovo sve u životu ima svoje dobre i loše, ili barem bolje i lošije strane, tako je i sa samovanjem. Pa krenimo s onima – boljima.

– Prednosti samačkog života su: samostalnost i neovisnost (odnosno, mogućnost samostalne organizacije svog vremena, kada se ima više vremena za sebe, hobije i različite vrste aktivnosti), lakše planiranje (više fleksibilnosti u odlučivanju i lakše usklađivanje rasporeda te manje kompromisa), jake socijalne veze (različite studije pokazale su da samci imaju više kontakata s prijateljima, obitelji i susjedima, kao i življi društveni život), samoća (prilika za uživanje u samoći koja je, za razliku od usamljenosti, pozitivna ako se iskoristi na pravi način, primjerice, za povezivanje sa sobom te za osobni rast i napredak), sloboda (ima se više slobode u različitim vrstama aktivnosti od uređenja stana do planiranja obroka, organizacije spavanja, putovanja i slično)... – ugodno je i motivirajuće slušati riječi psihologinje Fraisman Čobanov.

Vrline života udvoje

A sad ćemo o nedostacima ili manama pa, ako vam je po volji, možete nastaviti čitati, ali i ne morate. Zapravo, kako ne bismo završili u depresivnom tonu, okrenut ćemo ovu drugu stranu priče. Umjesto nedostataka samovanja navest ćemo vrline života udvoje.

– Evo, to su: sigurnost (u pravilu dugoročne veze pružaju određenu vrstu sigurnosti, od podjele obveza i posla do emocionalne podrške te financijske stabilnosti ako oba partnera rade i zarađuju), kvalitetniji seksualni život (neka istraživanja govore da 40% udanih žena i 50% oženjenih muškaraca ocjenjuju svoj seksualni život emocionalno i fizički zadovoljavajućim, za razliku od 30% žena i 38% muškaraca koji su odabrali samački život), bolje zdravlje (statistike pokazuju da su ljudi u kvalitetnim dugoročnim vezama zdraviji i žive dulje od samaca), osjećaj pripadnosti (dugoročne veze daju osjećaj pripadnosti koji može pozitivno djelovati na unutarnji mir i smanjenje razine stresa), bolje mentalno i fizičko zdravlje (kvalitetne dugoročne veze pridonose mentalnoj stabilnosti žena i fizičkom zdravlju muškaraca)... – zbori psihologinja nastavljajući kako oni koji su u braku imaju manju mogućnost doživjeti srčani udar, a ako ga i dobiju, veća je šansa da će preživjeti, brže se oporavljaju nakon operacija...

Ostaje još samo reći – izbor je na svakome od nas.