Što je koronarna bolest i koji simptomi ukazuju na nju te koji su čimbenici rizika za nastanak koronarne bolesti?
Srčani mišić (miokard) je opskrbljen krvlju koronarnim arterijama koje se odvajaju od aorte odmah nakon što ona napusti srce. Ateroskleroza je sustavna bolest koja se razvija godinama, zahvaća sve krvne žile, pa tako i koronarne arterije, i označava nakupljanje plaka na unutarnjoj stijenci arterije. Aterosklerotski plak sadrži kolesterol, čestice masti, upalne stanice, kalcij, vezivno tkivo i druge tvari te dovodi do suženja lumena arterije i nedovoljnog dotoka krvi u miokard, posebno pri fizičkom opterećenju, kada su zahtjevi za krvlju i kisikom povećani.
Koronarna bolest se manifestira kao bol u prsima (angina pektoris), provocirana naporom u svom kroničnom obliku, ili naglo, kao akutni koronarni sindrom koji uključuje tri klinička entiteta: akutni srčani udar (infarkt miokarda) sa ST elevacijom (STEMI), akutni infarkt miokarda bez ST elevacije (NSTEMI) i nestabilnu anginu pektoris. Ako se opskrba krvlju prekine dulje od nekoliko minuta srčani mišić odumire. Bol u prsima kod srčanog udara je intenzivnija, može se širiti u vrat, ramena, ruke ili žličicu. Može biti praćena mučninom, povraćanjem, nemirom, padom krvnog tlaka, općom slabošću, hladnim znojem, pojavom aritmija. Zahtijeva hitno bolničko liječenje.
Koliko je česta koronarna bolest – kakva je situacija u Hrvatskoj?
Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti, KVB) vodeći su uzrok obolijevanja i smrti na globalnoj razini. U svijetu od njih boluje 650 milijuna ljudi. Uzrokovale su 20,5 milijuna smrti u 2021. godini, što je više od trećine svih smrtnih slučajeva. Najučestalija KVB je koronarna bolest, od koje boluje oko 270 milijuna, a godišnje umire preko 9 milijuna ljudi u svijetu. U Europi 20% ukupne smrtnosti čini koronarna bolest. Učestalost raste s dobi i čini 24% u dobi iznad 75 godina. U Hrvatskoj je smrtnost (5728/100000 stanovnika) od koronarne bolesti veća od europskog prosjeka (3676/100000 stanovnika). Učestalost koronarne bolesti opada u razvijenim zemljama tijekom posljednjih nekoliko desetljeća zahvaljujući učinkovitijem liječenju akutne faze i poboljšanju preventivnih mjera. Zemlje u razvoju pokazuju značajnu varijabilnost u incidenciji. Globalizacija zapadnjačke prehrane i sve češći sjedilački način života imat će dramatičan utjecaj na progresivno povećanje koronarne bolesti u tim zemljama.
Zašto se ateroskleroza najčešće dijagnosticira kada osoba doživi srčani ili moždani udar ili kada već ima ozbiljne simptome bolesti srca i krvnih žila?
Ateroskleroza je kronična, progresivna, multifokalna bolest. Vrlo rano, već u djetinjstvu treba započeti s preventivnim mjerama. Razvija se postupno, može doći do stvaranja kolateralne koronarne cirkulacije i dugo ostavljati pacijente bez simptoma. Potrebe miokarda u mirovanju mogu biti zadovoljene pri suženju koronarne arterije od 70 do 90%, ali u stanjima povećane potrebe, kao što je tjelovježba ili emocionalna uzrujanost, doći će do nedovoljnog dotoka krvi u miokard (ishemije) i razvitka simptoma. Pedeset posto žena ima neopstruktivnu koronarnu bolest (bez značajnog suženja epikardijalnih arterija), a 5 do 10% svih srčanih udara prezentira se kao neopstruktivna koronarna bolest. Žene češće imaju atipične simptome.
Koliko je opasan aterosklerotski plak, kako se stvara i kako ga detektirati?
Formiranje ranih aterosklerotskih lezija u vidu masnih pruga počinje u djetinjstvu. Aterosklerotski plakovi imaju progresiju rasta u dobi od 55 do 65 godina. Prva pretraga u dijagnostici stabilne koronarne bolesti je ergometrija, odnosno test opterećenja. Ona je neinvazivna, najjednostavnija, najdostupnija metoda. To vrijedi samo za bolesnike koji mogu izdržati umjereno ili veliko fizičko opterećenje i nemaju pridružene bolesti (komorbiditete) koji ih onemogućavaju u fizičkoj aktivnosti.
Je li proces formiranja aterosklerotskog plaka drugačiji kod žena u odnosu na muškarce – koje su godine kritične?
Razlike između žena i muškaraca postoje u dobi kada nastaje značajna ateroskleroza i akutni koronarni sindrom, u postojanju rizičnih čimbenika, patofiziologiji, simptomatologiji i liječenju te ishodu. Više muškaraca umire od koronarne bolesti u mlađoj dobi u odnosu na žene. Žene razvijaju značajnu aterosklerozu nakon menopauze (zaštitna uloga estrogena) i u dobi iznad 60 godina podjednaka je učestalost u oba spola. Žene s akutnim koronarnim sindromom su “starije i bolesnije”, u prosjeku su starije 10 godina od muškaraca i češće imaju više komorbiditeta, kao što su šećerna bolest, povišeni krvni tlak, srčano zatajenje, periferna arterijska ili cerebrovaskularna bolest, kronična opstruktivna bolest pluća.
Koje vrste plakova postoje – je li istina da češće pucaju manji, nestabilni, plakovi koji se teže otkrivanju – kako ih možemo otkriti?
Postoje meki (nestabilni, vulnerabilni) i kalcificirani plakovi. Nestabilni i rizični plakovi imaju tanku fibrinsku kapu, nisku gustoću glatkih mišićnih stanica, obilje lipida, makrofaga i limfocita. Akutni koronarni sindrom nastaje rupturom ili erozijom ovakvih plakova uz stvaranje po život opasne tromboze. Čak 75% svih srčanih udara nastaje na krvnim žilama koje imaju suženja oko 50%, a nastaju pucanjem nestabilnih, mekih, visokorizičnih plakova. Pri procjeni prognostičke vrijednosti obilježja vulnerabilnog plaka za neželjene kardijalne događaje MSCT koronarografija pokazala se podjednako valjana kao i invazivna koronarografija.
Zašto je važna identifikacija blagoga koronarnog plaka?
Pravovremena dijagnoza koronarne bolesti ima ključni značaj u prevenciji najtežih oblika bolesti. Povijesno, koronarna bolest se dijagnosticirala na osnovi simptoma te “grubih” testova za procjenu opskrbe srca krvlju, kao što je ergometrija, koja ima relativno ograničenu dijagnostičku vrijednost. Brojna su istraživanja zadnjih 20 godina pokazala visoku pouzdanost MSCT koronarografije u dijagnostici i isključenju koronarne bolesti.
Što smo dobili MSCT koronarografijom?
MSCT koronarografija je brza, jednostavna, neinvazivna, slikovna metoda koja identificira količinu, opseg, težinu i sastav plaka te omogućuje točnu procjenu postotka suženja zahvaćene krvne žile. CT Calcium Scoring mjeri volumen kalcificiranog plaka u stijenci koronarnih arterija te se dobiva ukupna procjena rizika. MSCT koronarografija izravno pokazuje i meki i kalcificirani plak te točno detektira ozbiljnost suženja koronarne arterije.
Identifikacijom blagog koronarnog plaka poduzet će se preventivne mjere modificiranjem načina života i reduciranjem rizičnih čimbenika te uvesti optimalna medikamentozna terapija kojoj je cilj usporiti progresiju bolesti. Prisutnost uznapredovalog opstruktivnog plaka nalaže daljnju obradu i intervencijske postupke.
Zašto su neprocjenjivo važni preventivni kardiološki pregledi?
Preventivni kardiološki pregledi su od neprocjenjive vrijednosti zbog pravovremenog otkrivanja i tretiranja kardiovaskularnih rizičnih čimbenika te sprečavanja ili odgađanja nastanka težih kardiovaskularnih bolesti i posljedičnog invaliditeta te smanjenja kvalitete života.
U Poliklinici Medikol koronarografija se obavlja na 640- slojnom MSCT uređaju, najvišeslojenijem MSCT uređaju trenutno na europskom tržištu i jedinom takvom u Hrvatskoj i regiji. MSCT koronarografija na najsuvremenijim uređajima dostupna je u Zagrebu i Osijeku.
Sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Medikol.