Susret s Burgundijom i njezinom Zlatnom dolinom, bez pretjerivanja, ljubav je na prvi pogled. Ljubav za cijeli život!
Šarmantna sela s bogatom poviješću, bez ikakvih tvornica i novogradnji, regiju su pretvorile u meku istinskih hedonista. Ako ste k tome i vinski fan – doživljaj je fatalan. Iako su rijetki koji će odoljeti burgundskim kapljicama, regija će i njih osvojiti.
Glasovita cesta RN74 ili Route nationale 74 žila je Zlatne doline i poveznica kroz niz malih, šarmantnih sela sjajno očuvane povijesne arhitekture – ukupno njih 25. Odreda je riječ o mjestima čija imena zvuče kao da ih odnekud znamo: Vosne-Romanee, Nuits St. George ili Gevrey Chambertin...
Zvuči nekako poznato ...
Poznajemo ih, naravno, jer je riječ o apelacijama nazvanima prema matičnu selu, središtima nekih od najuglednijih proizvođača vina današnjice. Sela su okružena malim parcelama u kojima, pak, vinogradi nose svoja individualna imena. Čak i od samog pogleda na kartu s popisom niza vinograda, mnogima će se zavrtjeti u glavi. No, svi su oni pomno popisani i vlasnički raspodijeljeni. Ipak stvar komplicira činjenica da vinograd nije nužno u vlasništvu jedne vinarije, dapače. Neki od njih, poput slavnog Clos de Vougeota, imaju čak osamdesetak vlasnika!
Stoljeća povijesti ovdje se isprepliću s izuzetnom brigom za vinogradarstvo, a hrana i vino su kategorije u kojima Francuzi ne ostavljaju mjesta za kompromis
Vinogradi su kvalitetom raspoređeni u četiri kategorije: regionalnu i seosku te prestižne “premier” i “grand cru” lokacije. Dopušteno je, naravno, uzgajanje isključivo pinot noirea i chardonnaya, uz nekoliko specifičnih iznimki. Riječ je o kolažu vinograda i pripadajućih vinarija raspoređenih u selima oko najvećeg grada Zlatne doline – Beaunea.
Mnoštvo podataka i njihova relativna složenost, kao i cijena vina koja postaje sve viša, čine Burgundiju svojevrsnim misterijem za mnoge. Oni koji su dovoljni strpljivi – profitiraju.
Vinogradarstvo i vinarstvo nikako nisu jedina gospodarska grana Zlatne doline, no svakako su vodeća. No, loše vremenske prilike u posljednje dvije godine u Burgundiji su dovele do drastičnog smanjenja količine vina.
– Berbe su nam gotovo prepolovljene u posljednje dvije godine, stoga je vina vrlo malo – tumači Jean-Pascal Sarnin, bivši pariški bankar koji je prije desetljeća asfalt zamijenio neutabanim burgundskim putovima.
Sarnin danas vodi jednu od ključnih organskih vinarija regije. Rasporediti ionako skroman broj butelja tako da se udovolji zahtjevima iz čitavog svijeta pokazalo se nemogućim, kako za Sarnina, tako i za većinu vinarija u regiji. Istodoban porast potražnje na azijskim tržištima, ponajviše japanskom, ispraznio je ovdašnje podrume. Ionako visoke cijene za berbu 2011. rasle su u prosjeku 10 posto za vina iz berbe 2012.
Traži se butelja više
– Organske vinarije – dakle one koje proizvode vina izbjegavajući ili svodeći na najmanju mjeru uporabu kemikalija – danas su rijetkost u Burgundiji. Samo malen broj nas radi organski. Riječ je o dodatnom smanjenju količine vine, objašnjava nam ugledni vinar Sarnin, čija vinarija proizvede oko 15 tisuća butelja.
Središnji grad Zlatne doline Beaune godišnje posjeti oko milijun i pol turista, a pola od njih su stranci u dobi od 35 do 50 godina. Službeni podaci govore da je uglavnom riječ o turistima iz SAD-a i Japana, Velike Britanije, Nizozemske i Njemačke koji ovdje provode u prosjeku šest dana. Impresivni su to podaci za grad koji broji 22 tisuće stanovnika. Ipak, valja naglasiti da je to kraj s izuzetno bogatom poviješću. Začeci Beaunea sežu u predrimsko razdoblje.
Tijekom godina izgradio se u utvrdu koja je danas, unatoč turbulentnoj povijesti, izuzetno očuvana te sama po sebi predstavlja atrakciju.Iako je visoka gastronomija, ako govorimo o lokalima s tri Michelinove zvjezdice, ovdje rijetkost, ugostiteljska ponuda – vjeran pratitelj svih vinskih regija – odlična je.
Šarm Burgundije prije svega proizlazi iz prirode u kojoj su smještena vjerno očuvana mjestašca
No, zato ne nedostaje bistroa i brasseria s vrhunskom ponudom jela te vina na čaše. Jela poput pačjih prsa, zapečene svinjske paštete ili domaće guščje jetre ponuda su koja se ovdje smatra standardom – koliko god se to nefrancuskom turistu činilo preteškim.
Vrhunska kvaliteta
Najbolji ugostiteljski objekti sve sastojke pronalaze na privatnim organskim farmama čiji su nazivi istaknuti na jelovnicima. Ako, pak, posjetite vinariju, standardna ponuda uz vino bit će pladanj sa salamama, šunkom, sirevima i sjajnim domaćim kruhom. Odreda je riječ o vrhunskoj kvaliteti, što daje naslutiti na čemu Francuzi najmanje štede. I doista, čini se da se u Burgundiji na svakom uglu jede jako dobro.Hrana i vino kategorije su u kojima je rijetko koji Francuz spreman napraviti kompromis.
Šarm Burgundije prije svega proizlazi iz prirode u kojoj su smještena vjerno očuvana mjestašca. Stoljeća povijesti ovdje se isprepliću s izuzetnom brigom za vino i vinogradarstvo i odličnom gastronomijom. Posjetiti Burgundiju sasvim je drukčije iskustvo od putovanja u urbanizirana europska središta!
>>Vrsna hrvatska i talijanska vina sljubila se s kulenom, čvarcima i talijanskim pršutom