Čeka nas najskromniji Božić u ovom desetljeću

Stanjenih kućnih budžeta i sa strepnjom zbog očekivanih novih poskupljenja, Hrvati će možda opreznije nego ikad prije u blagdansku nabavu ove godine. Procjenjuje se da ćemo potrošiti približno kao i lani, ako ne i manje.

Trgovci ne očekuju puno

Trend povećanja od jedne milijarde kuna prosinačke potrošnje u odnosu na prethodnu godinu prekinut je još 2008. godine, 2009. pao je za dvije i pol milijarde, a ove će u najboljem slučaju stagnirati.

– Prve procjene govore da bi u prosincu potrošnja mogla biti na prošlogodišnjoj razini od 10 milijardi kuna. Naime, u trgovini je tijekom 2010. bila prisutna deflacija cijena te je cijena postala važan faktor u privlačenju kupaca – kaže Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore, i dodaje kako je aktualna gospodarska situacija na tržištu dovela do promjena u navikama potrošača pa su racionalniji. Iznimno su osjetljivi na cijenu i sve su praktičniji pa i te kako vode računa o omjeru cijene i kvalitete. Primjerice, tako omiljeno nam plaćanje karticama manje je za petinu nego prije dvije godine. Da su i trgovci toga svjesni, kazuju podaci po kojima je u prosincu prošle godine Konzum zabilježio 30 posto veći promet u odnosu na prethodne mjesece, dok ove godine predviđa da će mu prosinački promet porasti svega pet posto. Blagom se porastu prometa, pozivajući se na blagdanska sniženja, nadaju i Mercator i Getro, ali ga ne preciziraju. Iako su u HGK predviđali da će ove godine blagdanska sniženja početi ranije nego prijašnjih godina, većih božićnih akcija još nema, pa se u kupnji valja koncentrirati na tradicionalno najudarniji trenutak prosinačke kupnje, vikend prije samog Božića odnosno od 19. prosinca do 24. prosinca.

Sindikalci su još oprezniji od ekonomskih analitičara i komore pa kažu da je osim stagnacije moguća i nešto slabija potrošnja nego lani.

– Božićnicu će dobiti manje ljudi nego prethodne godine, na primjer javni sektor neće dobiti 1250 kuna božićnice, a to je dvjestotinjak tisuća ljudi, dakle oko 250 milijuna kuna manje za potrošiti – napominje Krešimir Sever, šef NHS-a.

Valja uzeti u obzir i sve više nezaposlenih i onih koji ne primaju plaću, primjerice, od kolovoza do rujna broj onih koji rade a ne primaju plaću skočio je sa 65 tisuća na 71 tisuću. Istina je da smo u studenome rasterećeni kriznog poreza, što je za 340 tisuća radnika i umirovljenika donijelo najmanje po 240 kuna više na plaći i gotovo 82 milijuna kuna više za potrošnju.

Strah od poskupljenja

– Međutim, ljudi su u strahu od poskupljenja koja će uslijediti s ulaskom u EU – podsjeća Sever.

Uobičajen zamišljeni troškovnik sindikata predviđa da prosječna četveročlana obitelj o Božiću i Novoj godini na bogatiju trpezu i poklone potroši oko 1600 kuna više nego inače.

Prema nekim računicama, 2005. godine prosječna obitelj za blagdanski je stol izdvajala između 250 i 300 kuna, što znači da je oko 1,2 milijuna obitelji te godine samo za riblju večeru na Badnjak i mesni božićni ručak potrošilo oko 360 milijuna kuna. Troškovi ta dva obroka za ovogodišnji blagdanski stol s karakterističnom puricom i mlincima te bakalarom večer prije iznose četiristotinjak kuna po kućanstvu, što znači oko 480 milijuna kuna.

S druge strane, preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku kazuju da je prosječna neto plaća u rujnu iznosila 5291 kunu i najniža je u posljednjih pet mjeseci. Sto je kuna niža od plaće u kolovozu, što je manje 1,9 posto, iako je na godišnjoj razini to istodobno rast plaće četvrti mjesec zaredom.