U svijetu rastući trend, cikloturizam posljednjih desetak godina polako postaje sve značajnija turistička grana i u Hrvatskoj, posebice u njenom kontinentalnom dijelu. Oblik je to turizma koji bilježi najveću stopu rasta u nama tradicionalno najvjernijim tržištima – Njemačkom i Austrijskom, no i ostatak Europe sve više se okreće aktivnom odmoru na biciklu koji uz malo utrošenog novca pruža zdraviji i ekološki način zabave.
Najbolji je to način da se istraži kulturna i povijesna baština nekog kraja, uživa u njegovim prirodnim i gastronomskim bogatstvima, a taj su potencijal prepoznale i lokalne zajednice koje se trude što bolje povezati sve navedeno te ljubiteljima pedaliranja na terenu osigurati dobro umrežene i označene rute sa smještajnim kapacitetima koji pružaju prijeko potreban odmor nakon cjelodnevne aktivnosti.
Stoga iz godine u godinu raste broj tzv. bed&bike smještajnih jedinica koje se mogu naći u hotelima, hostelima, ali i privatnom smještaju poput obiteljskih gospodarstava. Oznaka bed&bike znači da smještajni kapaciteti biciklistima, osim jednog noćenja, nude zaključavanje bicikala, minimalni servis za popravak te pranje i sušenje potrebne opreme. Kako cikloturisti ne troše novac na skuplje stavke kao što su cestarina i gorivo, u principu su spremni na dodatne sadržaje potrošiti ''kunu više'' od ostalih turista, od čega često profitiraju seoska gospodarstva i lokalni restorani.
Pedaliranje po središnjoj Hrvatskoj – neke od najboljih ruta
Iako Istra prednjači u razvoju cikloturizma kod nas, središnji dio zemlje prepun je više i manje poznatih ruta koje osiguravaju dobar provod i ljubiteljima planina i gorja, ali i onima koji nisu u lovu na izvlačenje posljednjih atoma energije iz organizma. Njih pak privlače manje adrenalinske cestovne rute uz ravnice i riječne tokove.
Nezaobilazni centar svih ljubitelja bicikliranja jest grad Koprivnica. Nadaleko poznat po promicanju tog prijevoznog sredstva, grad i okolica obiljuju označenim biciklističkim stazama, a diče se i jedinim spomenikom bicikala i muzejom bicikala u državi. O obožavanju bicikala svjedoči i podatak da se na području grada godišnje organizira više od desetak biciklijada, kao i da je u njemu otvoreno čak sedam trgovina s biciklističkom opremom.
Po pitanju rekreacije, Koprivnica je okružena Bilogorom i Dugačkim brdom koji dodiruje jugoistočne obronke Kalnika. Uz njih iznimno je značajna Drava route koja prolazi kroz sva mjesta uz rijeku. Ruta počinje u Međimurju te se preko Koprivnice, Đurđevca i Pitomače spušta prema Slavoniji. Prošle godine dovršeno je postavljanje signalizacije za biciklističku stazu ''Biciklom oko Kalnika'' čiji krivudavi putevi dužine 24.5 kilometara obilaze najljepše dijelove kalničke prirode. Staza vodi preko Kamešnice, Vratna, Lublja Kalničkog, Hruškovca, Cara i Borja, a na svom početku u centru Kalnika biciklistima nudi besplatno parkiranje automobila.
Zagorski bregi, Vilinska staza i QR kodovi
I ''susjedno'' Zagorje obiluje brojnim biciklističkim rutama koje uz pitome brege nudi i obilaske vinograda, voćnjaka i nadaleko poznatih dvoraca. Među najpoznatije ubraja se tridesetak kilometara slikovite rute ''dva izvora'' koja spaja Krapinske i Tuheljske toplice. Blizina muzeja, galerija i dvoraca te mnogobrojnih sakralnih objekata i rodnih kuća dvaju predsjednika razlog su zbog kojeg se mnogi odlučuju baš za ovu rutu.
No tu su jednako atraktivne staze koje vode kroz zapadno podnožje Medvednice. Jedna od njih preko Zaprešića i Bistre povezuje Ivanec i Jakovlje. Dugačka je 30,4 kilometara. Nešto više truda potrebno je da se prevali ruta Samobor – Zaprešić duga 48 kilometara, koja na jednom dijelu uključuje prijelaz skelom preko Save.
Zahtjevniji ljubitelji bicikliranja kojima je draži veliki napor, ''gušt'' će pronaći u hladovini medvedničke i žumberačke gore. Svoje sposobnosti mogu testirati na Vilinskoj, Stazi slapova ili Stazi Šišmiša. No neka ih živopisna imena ne zavedu. Ipak je riječ o stazama koje prevaljuju i po 40 kilometara kroz park Žumberak i Samoborsko gorje. Obližnja Medvednica se pak od prošle godine može pohvaliti s osam kružnih i jednom transverzalnom stazom koja ih povezuje. Uz posjete rudniku Zrinski, Medvedgradu ili spilji Veternici, korisnike oduševljava i spoznaja da im se na terenu nudi očitavanje rute preko QR kodova, čime na licu mjesta mogu saznati što se u blizini nalazi od prirodnih ili kulturnih vrijednosti.
''4 parka prirode 1 ruta''
Ruta Medvednicom koja kružno prati Sljemensku cestu uključena je i u vrijedan projekt ''4 parka prirode 1 ruta'' koji, kao što i naziv sugerira, povezuje parkove Medvednice, Lonjsko polje, Kopački rit i Papuk. Ova ruta sa svoja 454 kilometra velikim dijelom preklapa se s europskom rutom Sava - Drava - Dunav. Naravno, manje zahtjevni entuzijasti i prirodoslovci gume svog omiljenog prijevoznog sredstva mogu izlizati obilaskom samo jednog od tih parkova. Kopački rit dobra je odrednica za one koje smiruje promatranje ptica ili uzbuđuje lov na divljač. Tu je i dvorac Tikveš te nadaleko poznati specijaliteti slavonske kuhinje. Nešto drukčiji, ali nimalo suhoparniji doživljaj pruža i Lonjsko polje sa zaštićenim selom roda – Čigočom. U selima zavučenim u rukavcima Save lako je prepustiti se uživanju u čarima tradicionalne drvene posavske arhitekture.
Istu senzaciju moguće je doživjeti i nešto sjevernije. Tu je i biciklistička staza koja vodi kroz međurječje Kupe i Save. Od Pisarovine, Jamničke pa sve do Vukomerića, preko Lukinić brda i kroz Lučelničku šumu niz je starih drvenih kapelica, poput najstarije Sv. Jurja u Lijevim Štefankima koje vrijedi obići i ragledati.
Onima koji nevoljko odlaze van gradskih sredina dobro će poslužiti ruta od Velike Gorce do Rugvice i nazad. Nakon nešto više od 4000 prijeđenih metara čeka ih Ščitarijevo i arheološki park Andautonije iz rimskog doba. Dobra je to prilika za kratki predah od gradske vreve, ali i za početno brušenje biciklističkih sposobnosti nakon kojih će lako poželjeti otisnuti se u daljine.