Dodatnih 8500 doza cjepiva protiv gripe stiže ovaj tjedan i odmah će biti proslijeđeno prema potrebama koje su izrazili županijski zavodi za javno zdravstvo, kažu u HZJZ-u. Povrh unaprijed predviđenih 280 tisuća doza cjepiva, zbog povećanog interesa naručili su dodatnih 15 tisuća doza, od kojih druga polovica stiže ovih dana. Zamah epidemije očekuje se narednih tjedana s vrhuncem tijekom mjeseca siječnja i veljače. Gripa počinje jenjavati tek krajem ožujka pa za cijepljenje neće biti kasno.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govori da je gripa u laganom porastu u umjerenom pojasu sjeverne hemisfere, pri čemu virusi gripe tip A (H3N2) i tip B prevladavaju u laboratorijski potvrđenim uzorcima. Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, aktivnost virusa gripe je za sada niska i u ostalim državama Europske unije te na širem europskom prostoru.
Eurostatovi pokazatelji govore je prosječna procijepljenost populacije u dobi od 65 godina naviše protiv gripe u Europi oko 35 posto. Najviša je u Velikoj Britaniji (72%), Nizozemskoj (67%) i Belgiji (58%), a najmanja, ispod pet posto, u Estoniji, Bugarskoj i Latviji. Hrvatska je s 22% cijepljenih starijih osoba, koji spadaju u rizičnu skupinu, ispod europskog prosjeka. A ne tako davno, bili smo iznad njega.
- U Hrvatskoj se uspješno protiv gripe cijepimo od 60-ih. Prije pandemije gripe 2009. godine, cijepilo se oko 650 tisuća ljudi, a od te se godine vodi hibridni rat protiv cijepljenja. Neprovjerene informacije širile su se velikom brzinom. Želimo se vratiti na tu razinu iz 2009. kada s cijepilo dvostuko više ljudi, ali treba proći dulje razdoblje da se te tvrdnje stručno pobiju i da to ostane samo epizoda u dugotrajnom javnozdravstveno korisnom poslu – kaže dr. Vladimir Draženović, voditelj Nacionalnog centra za gripu.
Lanjsku epidemiju s 50 tisuća oboljelih i 27 potvrđenih smrtnih ishoda mnogi nazivaju “najvećom”, premda ona to ni izbliza nije. Ipak je do neke mjere pokazala da gripa nije bezazlena, pa raste interes za cijepljenje.
Valja znati da cijepljenje protiv gripe ne znači kolektivnu zaštitu, već isključivo individualnu. Za suzbijanje neke bolesti, naime, nužno je cijepiti 90% populacije, no to je nemoguće kad je riječ o gripi. No što se više gripa reducira, koristi su veće.
– Procjena je Europske komisije za javno zdravstvo da godišnje umre od gripe jednak broj ljudi kao od prometnih nesreća, u RH to je 300 ljudi. Također, cijepljenjem protiv gripe reducira se 80% smrtnosti među starijom poopulacijom. Ako reducirate 80% od trih 300 smrti, veliku stvar ćete napraviti - objašnjava dr. Draženović i dodaje kako su izbjegavanjem gripe reducira i nekritična potrošnja antibiotika, kao i troškovi bolovanja radno aktivnog stanovništva.
Na primjedbu kako se nerijetko može čuti da se netko cijepio, ali svejedno dobio gripu, virusolog podsjeća da ništa ne djeluje u 100 posto slučajeva, ni paracetamol. Negodovanja zbog nestašice cjepiva već tri tjedna nakon početka cijepljenja nameće pitanje - nije li se trebalo odmah naručiti više doza?
– Može se naručiti samo deset posto više od lanjske potrošnje. Ako se sada potroši sve, sljedeće godine naručit će se 310 tisuća doza. Ne možemo odmah naručiti 600.000 jer će biti povika ako se cjepivo baca – odvraća liječnik. Cjepivo u velenabavi košta tri eura i, teoretski, moglo bi u frižideru stajati pet godina, ali kako je virus gripe vrlo promjenjiv i lako mutira, novo se cjepivo radi za svaku sezonu i registrira se samo na godinu dana, pa nije valjano za dulju uporabu.