Tamna i gorka, smeđa i opojna, svijetla i slatka, s nugatom, kokosom, cimetom, medom, bademima, čak i s gumenim medvjedićima, ružinim laticama, maslinovim uljem, ribom...
Nekad malo slađa, nekad malo gorča, ali u svakom slučaju nježno neizbježna.
Sve manje kakaovca
Čokolada, neodoljiva slastica koja je pronašla put do srca i deklariranih mrzitelja slatkiša, i znanstveno je potvrđena kao “okidač” hormona sreće – serotonina.
– U svijetu industrijske čokolade, koja se temelji većinom na šećerima, mlijeku u prahu i dodacima, prave su čokolade rijetkost – objašnjava Moreno Debartoli, ambasador čokolade tvrtke Barry Caleabaut za Balkan. Put zrna kakaovca od stabla do slasne tamne pločice ili raskošne praline traje i nekoliko mjeseci, a osnova – neugledno zrno – ima vrlo malo zajedničkog s pločama čokolade kakve poznajemo s polica samoposluga.
Što sadrži više ili manje smeđa ploča pred kojom padamo ničice i suzdržavamo se pojesti je odmah cijelu? Ono što zovemo čokoladom daleko je od istinske čokolade, a naša nepca slade se posve malim postotkom kakaovca.
Zanemarivim da bi se slastica u bilo kojem obliku, čak i onom najtamnijem, mogla i smjela nazvati zdravom. Kakaovac, osnova za izradu svake čokolade, toliko je intenzivna okusa i dragocjen da bi čokolade kakve kupujemo svakodnevno bile deseterostruko skuplje kada bi sadržavale iole pošten omjer prave čokolade i svega ostalog što u njih proizvođači diljem svijeta miješaju kako bi postale blistavo sjajne, podatne, mekane, mirisne, topive na nepcu i, što je najvažnije, pozivale sladokusce na još jednu kockicu, rebro, pa zašto ne i novi paketić.
Veletrgovci čokoladom opskrbljuju se na svjetskom tržištu čokolade koje je jednako hirovito kao i svjetske burze.Većina kakaovca za svjetsku proizvodnju dolazi iz zemalja trećeg svijeta i ovisi o klimatskim uvjetima na koje je nemoguće utjecati.
Maloljetni berači
Iako su prašume i plantaže kakaovca većim dijelom godine zelene, jedna jača suša može odnijeti većinu uroda. Osim toga, malo je poznato da većinu kakaovca na plantažama ubiru djeca koja nikada u životu nisu ni okusila čokoladu.
Naime, djeca su najjeftinija radna snaga u mnogim indijskim državama, Južnoj Americi, Bjelokosnoj Obali...
Djeca su najspretnija u penjanju na stabla kakaovca koji se potom reže, vade se zrna, slijedi mu fermentacija i bubrenje u kontroliranim uvjetima, a tek potom sušenje i ponuda na tržištu. Proizvođači iz cijelog svijeta pomno biraju što će kupiti, a cijene variraju.
>>Evo zašto su čokolada, crveno vino i jagode dobre za zdravlje
>>Napokon i znanstveno potvrđeno - čokolada zdrava i poželjna