Crna poput pakla, jaka poput smrti i slatka poput ljubavi. Kava. Svakodnevni napitak za kojim posežemo bez previše razmišljanja iza sebe krije niz anegdota i zanimljivosti.
Legende
Legenda kaže da su kavu otkrile ovce! Odnosno, njihov pastir Kaldi vjerojatno oko 850. godine.
Ovce su pasle na visoravnima Etipije kad je pastir zamijetio da su posebno živahne nakon što su obrstile grm s neobičnim zrnima. I sam je ubrao koje zrno i prožvakao ga. Odmah se razbudio i osjetio nalet energije. Uzbuđen zbog svog otkrića nabrao je neobična zrna i odnio ih lokalnim redovnicima. Oni su pak zrna kave proglasili \"zlima\" i bacili ih u vatru. Zrna su se počela peči i ispuštati aromu (pri prženju kave aktivira se oko 800 aktivnih sastojaka, op. a.) i redovnici su posegnuli za njima.
Još uvijek smatrajući da se radi o vražjem djelovanju, zdrobili su ih i ubacili u kipuću vodu da ih \"pročiste\". I tako je, kaže legenda, nastala prva šalica kave. Ostalo je, reklo bi se, povijest, no legendi o kavi je mnogo.
Druga pak legenda kaže kako je jedan Arap prognan u pustinju spasio svoj život i život svojih sljedbenika skuhavši kavu koju je tamo pronašao. Novom piću dali su ime \"quahwa\" ili u prijevodu \"što sprječava spavanje\".
\"Vražje piće\"
Jedino što se zasigurno zna da je kava izvorno rasla u Etiopiji. Nakon dolaska Arapa počela se uzgajati i u ostalim krajevima svijeta.
Kad je kava već bila počela svoje osvajanje, u 17. stoljeću, talijanski trgovci vinima i limunadama uspaničili su se. Shvatili su da bi im sve veća popularnost kave mogla pomutiti poslove pa su je prozvali \"vražjim pićem\".
Otišli su toliko daleko da su od pape zatražili da se kava zabrani. Papa Clement VII. navodno je bio zaintrigiran pa je probao \"vražji napitak\" i oduševio se. Brzo su zaboravljeni ružni epiteti i kava je postala kršćansko piće.
Kofein kao tvar u kavi otkrio je Dr. Sylvestre Dufour koncem 17. stoljeća, a beskofeinska kava otrkivena je slučajno 1903. godine kada je isporuku kave uništila morska voda. Uvoznik je \"uništenu\" kavu probao i shvatio da je kofein nestao iz zrna. Namjerio se da pronađe način kako da kofein ekstrahira iz zrna kave. U tome je uspio i svoj novi proizvod nazvao sanka što je izvedeno iz francuskog sans caffeine, a znači \"bez kofeina\".
Premda su ranije kofein dobiven iz zrna kave bacali, sjetili su se da bi mogli na tome dobro zaraditi i saada taj kofein prodaju velikm farmaceutskim kućama koje ga koriste za ljekove.
Kava je često bila nadahnuće umjetnicima. Johann Sebastian Bach napisao je Kantatu o kavi, Honoré de Balzac dnevno bi popio i do 30 šalica kave vjerujući da će mu pomoći pri pisanju, a i fracuskog kralja Luja 14. povijest pamti kao strastvenog kavopiju.