''Daj pet za Petrinju'' donosi sigurnije djetinjstvo na Baniju

I ček i zarada iz Zagreba i Splita

Ondje je, naime, u eksploziji zaostalih mina smrtno stradalo već šest osoba, od čega iz jedne obitelji čak dvoje.  ''Daj pet za Petrinju'' naziv je akcije koju su u City Centeru osmislili i u kojoj poznate osobe iz javnog života Hrvatske pripremaju koktele  te ih prodaju po cijeni od pet kuna. Dakako, riječ je o simboličnoj cijeni jer svi ostavljaju puno više, a i City Center One humanitarnu akciju ''podebljao'' je  čekom od 150 tisuća kuna te će, doznajemo, biti uključen u sve faze razminiranja, od natječaja do razminiranja i predaje sigurnog terena stanovnicima.  Uz koktel-majstore iz Hemingwaya,  pića su spravljali Karmela Vukov Colić i Mirko Fodor, Halid Bešlić, Darijo Srna, rukometaši Zagreba i košarkaši Cibone, Dinamove zvijezde Jerko Leko i Ibanez, poznati fotograf Stefan Lupino i frontmen Prljavog kazališta te mnogi drugi.

Hrvatska je sigurna zemlja

Posjetitelji City Centera One svoje su priloge davali u veliku žutu kasicu, a jedna je gospođa, koja je željela ostati anonimna, dala čak tisuću kuna. Akciju ''Daj pet za Petrinju'' u Zagrebu, a za mjesec dana i u Splitu podržao je i gradonačelnik Petrinje Željko Nenadić.  

– Hrvatska je, u turističkom pogledu, potpuno sigurna zemlja, no još uvijek ima prekrasnih područja koja su turistima nedostupna upravo zbog mina. Jedno takvo mjesto, za koje pouzdano znamo da je minirano, jesu i Tulove grede na Velebitu koje bi svaki ljubitelj planinarenja poželio vidjeti. To je prepoznao Vip te su se donacijom od 800 tisuća kuna uključili među donatore, a slijede ih Ina, Privredna banka te, vjerujemo, i Agrokor s kojim smo u pregovorima i koji će, vjerujem, shvatiti važnost projekta - objašnjava ravnateljica Zaklade za humanitarno razminiranje Đurđa Adlešič, i sama uključena u projekt ''Daj pet za Petrinju''. Adlešič, naglašava da za svaku skupljenu kunu iz donacija ITF (International trust Fondation) daje još jednu.

– Do sada su u razminiranje uložene četiri milijarde kuna, od čega čak 60 posto iz državnog proračuna. Naš je cilj motivirati poduzetnike da se uključe u ovaj dugotrajni, no za sve isplativ i koristan proces. Svaka uložena kuna u razminiranje, osim što je ulog u sigurnost i živote ljudi, ona je i  potencijalna je investicija u gospodarstvo, turizam, poljoprivredu... – objašnjava Adlešič.  Kao primjer navodi činjenicu da su poljoprivredne površine pod minama godinama netaknute, a zemlja zdrava i plodna te idealna za ekološku proizvodnju jer nije tretirana pa je izazov svima koji se žele baviti takvom vrstom poljoprivrede.