Ljudi diljem Hrvatske svakog prosinca u svojim domovima uzgajaju božićnu pšenicu. Uzgoj božićne pšenice zapravo je stari hrvatski božićni običaj, kako piše Expat in Croatia.
Paketi pšeničnog zrna počinju se pojavljivati u trgovinama početkom prosinca, a obično se uzgaja u malim tanjurićima i koristi se kao blagdanski ukras. No, ima i simbolično značenje - predstavlja krug života (smrt i ponovno rođenje), plodnost, novi život, obnovu života, blagoslov žetve i ono što će vam nova godina donijeti. Osim toga, to je i metafora za vaš prosperitet u novoj godini.
Postoji vjerovanje da izgled i visina pšenice određuju kakva će biti žetva sljedeće godine. Ako pšenica naraste gusta, visoka i zelena, godina će biti rodna i žetva dobra. Ako pšenica raste slaba i blijeda, žetva će biti slaba.
Što majke najviše žele dobiti na dar? Možda ćete se iznenaditi:
Tradicija uzgoja božićne pšenice potječe iz kršćanstva i vezana je za Svetu obitelj. Marija i Josip bježali su od Herodovih vojnika koji su ih progonili kada su naišli na seljaka koji je sijao pšenicu. Marija je zamolila farmera da kaže vojnicima da su već prošli. No, kad su vojnici došli, dogodilo se čudo, pšenica je vrlo brzo narasla.
Budući da je obično potrebno nekoliko mjeseci da pšenica izraste na polju, vojnici su imali dojam da su Marija i Josip tuda davno prošli. Zbog toga su vojnici odustali od potjere za Marijom i Josipom.
Prema tradiciji, božićna pšenica trebala bi se posijati na Dan Svete Barbare ili na blagdan Svete Lucije.
Dana 4. prosinca slavi se Sveta Barbara. Sveta Barbara simbol je proljeća usred zime. Vjeruje se da je ona glasnik Božića kada svjetlost i život pobjeđuju. U prošlosti su ljudi iz praktičnih razloga najčešće sijali božićnu pšenicu na Svetu Barbaru. Budući da u to vrijeme nije bilo dobrog grijanja, pšenicu su rano sijali kako bi imala dovoljno vremena da izraste prije Božića.
Uz sijanje pšenice još je jedna tradicija vezana uz Svetu Barbaru. Granu trešnje s pupoljcima treba staviti u vodu i ostaviti na toplom i svijetlom mjestu. Grana će cvjetati cijeli mjesec i služiti kao lijep ukras na stolu.
Sveta Lucija slavi se 13. prosinca te simbolizira svjetlo u zimskoj tami. Lucija dolazi od latinske riječi lux, lucis što znači svjetlost. Sveta Lucija najavljuje Božić kao rođendan svjetla. Tih 12 dana između Svete Lucije i Božića nazivaju se Lucijini dani. U to doba pada i zimski solsticij 21. prosinca. Nakon solsticija dani postaju duži, a danju ima više svjetla. U moderno doba božićnu pšenicu siju češće na Svetu Luciju nego na Svetu Barbaru. Dvanaest dana do Božića dovoljno je da pšenica naraste i postane bujna.
Kako pravilno uzgajati božićnu pšenicu?
Pripremite pšenicu
Prije nego što posijete pšenicu, preporučuje se ostaviti zrna u mlakoj vodi. To će pomoći da pšenica brže proklija. Osušite ih na papirnatom ručniku ili krpi prije sjetve.
Posadite pšenicu
Božićna pšenica obično se sije u male tanjuriće ili zdjelice. Na dno tanjurića stavite sloj zemlje. Cijelo dno prekrijte pšeničnim zrncima. Stavite još jedan mali sloj zemlje na vrh pšenice. Umjesto zemlje možete koristiti i vatu. U ovom slučaju ne morate prekriti pšenicu drugim slojem. Dajte pšenici samo malu količinu vode.
Stavite pšenicu na svjetlo
Tanjuriće stavite na dobro osvijetljeno mjesto. Ne smije biti prevruće jer bi se pšenica mogla osušiti. Ne stavljajte je na izravno sunce, najbolje ju je staviti blizu prozora s neizravnim svjetlom.
Zalijte pšenicu
Zalijevajte pšenicu svaki dan, ali nemojte je previše. Dovoljne su jedna ili dvije žlice vode. Trebali biste samo navlažiti tlo, a ne natapati. Pšenicu po želji možete pokriti i aluminijskom folijom dok ne proklija, održat će pšenicu vlažnom i toplom. Ako pšenicu odlučite pokriti folijom, skinite foliju kada počne klijati.
Skratite vrhove
Pšenica neće narasti više od 20 centimetara i slobodno je podrežite tako da bude ujednačena.
Napravite fritule kod kuće: Imamo savršeni recept s kojim nema 'dizanja' tijesta i gotove su za čas!