OPASNOST

Depresija sve gora, antidepresivi već sada najpropisivaniji lijekovi u Hrvatskoj

Foto: Dominic Lipinski/Press Association/PIXSELL
Depresija sve gora, antidepresivi već sada najpropisivaniji lijekovi u Hrvatskoj
10.10.2016.
u 17:18
Depresija je danas jedan od glavnih uzroka radne nesposobnosti, a pretpostavlja se da će do 2020. godine biti drugi uzrok obolijevanja stanovništva, odmah iza kardiovaskularnih bolesti
Pogledaj originalni članak

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a antidepresivi su već sada najpropisivaniji lijekovi u Hrvatskoj, istaknula je Alma Mihaljević-Peleš, predstojnica Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, gdje je danas obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja.  

Predstojnica Klinike za psihološku medicinu Marijana Braš građane je pozvala da više pozornosti posvete prepoznavanju skrivenih simptoma i somatskih smetnji – kroničnih bolova, bolova u leđima i želucu, problema koji su često samo "maskirana depresija".  

Depresivno 19 posto Hrvatica i 10 posto Hrvata  

U Hrvatskoj od depresije boluje oko 19 posto žena i oko 10 posto muškaraca. Da je depresija u porastu, vidi se i po potrošnji antidepresiva koji su najčešće propisivani lijekovi u Hrvatskoj.  

Zahvaljujući lijekovima u Hrvatskoj smo smanjili stopu suicida, ali nismo spriječili razvoj bolesti, rekla je novinarima Mihaljević-Peleš nakon obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji je ove godine bio posvećen psihološkoj skrbi za transplantirane pacijente.  

Depresija je danas jedan od glavnih uzroka radne nesposobnosti, a pretpostavlja se da će do 2020. godine biti drugi uzrok obolijevanja stanovništva, odmah iza kardiovaskularnih bolesti. Zbog veće biološke sklonosti kod žena će depresija izbiti na prvo mjesto.  

Trendove potvrđuju i podaci Eurostata koji iz godine u godinu pokazuje porast broja depresivnih bolesnika u Europi, što Mihaljević Peleš tumači posljedicom ubrzanog načina života i stresnih situacija koje zahtijevaju maksimalne napore.   

Istaknula je važnost prevencije, koja uključuje zdravu prehranu, fizičku aktivnost te kvalitetne odnose u obitelji i na radnom mjestu. "Preduvjet svega je materijalno blagostanje jer bez njega nema ni dobrih odnosa. Kada postoji materijalno, onda postoji i socijalno blagostanje u kojemu se manje obolijeva od depresije", kaže. To se vidi i po sve većem broju pacijenata koji traže psihijatrijsku pomoć u Hrvatskoj nakon početka gospodarske krize, 2008. godine.   

U obilježavanju Svjetskog dana mentalnog zdravlja u KBC-u Zagreb sudjelovala je Klinika za psihološku medicinu, čija je predstojnica Marijana Braš upozorila da u Hrvatskoj ima puno neliječenih osoba koji nose elemente PTSP-a od rata i teških životnih trauma.  

Samo trećina bolesnika traži pomoć  

"Jako je puno takvih slučajeva. Samo trećina bolesnika na kraju zatraži pomoć, a od njih manji dio ustraje u liječenju i prepoznaje simptome", rekla je Braš dodavši da na Klinici za psihološku medicinu KBC-a Zagreb liste čekanja nisu preduge, a primaju pacijente iz cijele Hrvatske.  

Svjetski dan mentalnog zdravlja od 1992. obilježava se 10. listopada u više od stotinu zemalja svijeta, a ove je godine posvećen psihološkoj prvoj pomoći u prevenciji posttraumatskog stresnog poremećaja i transgeneracijske traume.  

Tim povodom, drugu godinu zaredom, inicijativa BoliMe u Zagrebu je pokrenula kampanju "Kad te boli, moraš reći vol. 2", koja potiče razgovore o mentalnom zdravlju mladih.  

U tu svrhu otvorena je javna interaktivna instalacija na zagrebačkom Cvjetnom trgu i postavljen edukativni video. Tijekom tjedna po zagrebačkim školama održavat će se interaktivne radionice i okrugli stolovi. Cilj je osvijestiti mlade, ali i ostale dobne skupine, o važnosti održavanja mentalne higijene i pravodobnog komuniciranja o narušenom mentalnom zdravlju.

>> Alzheimer i moždani udar zaustavite ping-pongom

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

DU
Deleted user
17:44 10.10.2016.

Neimaština. I oni koji su u radnom odnosu su siromasi.

OS
osica
18:09 10.10.2016.

"..... istaknula je važnost prevencije, ..... zdravu prehranu, fizičku aktivnost, kvalitetne odnose u obitelji i na radnom mjestu.". Od svega ovoga, poštovana doktorice u Hrvatskoj mnogima je dostupna samo " fizička aktivnost u skupljanju boca , a što e tiče prehrane pučka kuhinja, a odnosi u obitelji nikakvi jer ne izdrže taj pritisak , a posla nema ni za lijek pa ni tog čarobnog odnosa na radnom mjestu , kojni bi mnoge spasio od depre." Gledam radnice u obližnjem marketu, svaki dan rade iznad plaćenog i po dva sata duže, peru čiste, slažu police, nekad i do pola noći i koga briga.... . Nisu u depri i šute , Bog da rade i donesu nekakvu plaćicu doma

LA
LANA555
18:22 10.10.2016.

Zahvaljuči političarima.Oni žive ko bubreg u loju.a za gražane ih nije briga.Ko te uopče želi razumjeti .Probleme rješavaju sa depresivima.Dobro da ti i to daju..Čica miča gotov problem. Znate kako se kaže.Šuti trpi i pati.A ništa sad je tu Božo pa se nadam da če doč bolje vreme .U nadi je spas.