Dizajnirana beba od 2016.

Dijete će imati troje roditelja: majku, oca - i zdravu donoricu

Foto: pixabay
beba
Foto: Thinkstock
beba
05.02.2015.
u 15:59
Britanski parlament prihvatio je zamjenu bolesnog dijela stanice majke kako bi se spriječilo nasljeđivanje bolesti
Pogledaj originalni članak

Britanski parlament prihvatio je prijedlog “troroditeljske” umjetne oplodnje, odnosno metodu kojom se bolesni mitohondriji (dio stranice koji proizvodi energiju) majke zamjenjuju zdravima davateljice.

Time će dijete imati, uvjetno rečeno, podvojen DNK, odnosno naslijedit će dio gena i od majke i od davateljice zdravog mitohondrija te od oca, dakako. Odluka je prihvaćena većinom, ali uz veliku javnu polemiku koja će je zasigurno pratiti i do kraja zakonodavne procedure na Otoku. Prema pisanju tamošnjih medija, u slučaju prihvaćanja “kontroverzne procedure” i u gornjem domu parlamenta, zakon će biti donesen krajem godine, što znači da bi Velika Britanija mogla postati prva zemlja na svijetu u kojoj će se od iduće godine rađati, kako pišu, kreirane bebe.

Nepoznate posljedice

I upravo je to pitanje razdora iako je riječ o metodi kojom se sprečava isključivo nasljeđivanje teških bolesti uzrokovanih bolesnim mitohondrijima majke. Epilepsija, neuropatije poput Leberove koja uzrokuje gubitak vida, samo su neke od bolesti kojih će ova djeca biti pošteđena. No, argument s druge strane jest kako znanost nema odgovor na pitanje što će ova procedura uzrokovati u budućnosti i koje su njezine posljedice za buduće generacije.

Oni koji se bave etikom kažu da je ovo prvi put da se dizajnira dijete s vrlo nepredvidivim ishodom za generacije

prof. Dragan Primorac, liječnik i genetičar

– Što se tehnologije tiče, principi su vrlo jasni – objašnjava prof. dr. Dragan Primorac, poznati genetičar i liječnik kojega je ova vijest zatekla u berlinskoj bolnici Unfallkrankenhaus, koja surađuje s bolnicom Sv. Katarina.

Ukloni se jezgra iz jajne stanice majke koja ima oštećene mitohondrije ili embrije i ta jezgra ubaci se unutar jajne stanice žene koja je zdrava i kojoj je prethodno uklonjena jezgra, s tim da će jajna stanica ili embrij imati doniranu jezgrenu DNK, a mitohondrijsku DNK od zdrave žene ili zdravog embrija. U konačnici to znači da manje od jedan posto genetskog materijala novog embrija pripada mitohondrijskoj DNK kod bebe, dok je sve ostalo vezano za jezgrenu DNK. Kritičari kažu da ne znamo što nosi sljedeća generacija jer je kreiran organizam koji će posljedice svojeg kreiranja prenositi na sljedeće generacije, a što to znači, ne možemo predvidjeti. Oni koji se bave etikom kažu da je ovo prvi put da se dizajnira dijete s vrlo nepredvidivim ishodima za sljedeće generacije koje će naslijediti mitohondrije od majke koja je donirala jajnu stanicu i to je zapravo najveći problem – objasnio je prof. Primorac tehnologiju zahvata i dvojbe koje ga prate.

Foto: Thinkstock

Foto: Thinkstock

No majke s mitohondrijskim bolestima, a u posljednje vrijeme govori se i o tome da se dijabetes s gluhoćom nasljeđuje po majčinoj liniji, imaju potpuno drukčije mišljenje jer im jedino ova metoda omogućuje da imaju zdravu djecu. Britanski premijer David Cameron poručio je da se ne igra Boga, nego daje priliku roditeljima da dobiju zdravo i sretno dijete.

Proceduru umjetne oplodnje usporedio je s doniranjem organa. Ipak, više od 80 konzervativaca glasalo je protiv zakonskog prijedloga, a suglasni nisu ni svi ministri Cameronove vlade. Zašto stati na ovomu, poruka je protivnika ovog zakona koji upozoravaju da se otvara put dizajniranju djece te da će se početi javljati i drugi ljudi sa zahtjevima za eliminacijom nekih drugih nasljednih bolesti. Kontrirala im je Vicky Holliday, majka dvogodišnje Jessice koja je zbog majčinih “pokvarenih” mitohondrija rođena s Leighovim sindromom, teškim nasljednim poremećajem zbog kojega ova djevojčica nikad neće ni govoriti ni hodati te će umrijeti za koju godinu.

Nesigurna metoda

Ova je majka poručila, prenosi Times, da je neljudski dopustiti takve bolesti iako sada znamo da ih možemo spriječiti. Napomenula je da zamijenjena, mitohondrijska DNK čini manje od jedan posto cjelokupne DNK te da ne utječe na osobne karakteristike djeteta poput izgleda. Ipak, o ispravnosti ozakonjenja ove metode nije suglasna ni struka. Profesor Justin St. John, koji radi u Centru za genetske bolesti Sveučilišta Monash u Australiji, upozorio je da se djetetu pri zahvatu svejedno može prenijeti bolestan mitohondrij. To se može dogoditi, ističe, u jedan do dva posto slučajeva, što znači da su potrebna daljnja istraživanja.

>>Sve ste probali, ali u dvoje ne ide? Krivac za samoću je – genetika!

>>Životni stil trudnice utječe na nerođenu bebu više nego geni

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

PA
Paton
19:44 05.02.2015.

jel mogu birat da nema plave oči mogu i hoću hoću zelene i plavu kosu kao i mršavo manekensko tijelo za svoju bebu

DU
Deleted user
17:23 05.02.2015.

Jako moderno i napredno, nema kaj. "Kreirane bebe" - da ti pamet stane.