Dijabetes tipa 1, karakteriziran kao autoimuna bolest, jedna je od najčešćih kroničnih bolesti djece i adolescenata. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj otprilike 1000 oboljele djece, a poremećaj se razvija zbog nedostatka inzulina koji luči gušterača. Glukoza nastala iz hrane bez inzulina ne može dospjeti u stanice pa raste njezina razina u krvi. Uzrok razvoja šećerne bolesti tipa 1 nije poznat, a stručnjaci kažu da je riječ o interakciji genetskih sklonosti i nekih vanjskih uzročnika, poput virusa koji su okidač za početak bolesti. Dijabetes tipa 1 ne može se spriječiti, a liječi se isključivo inzulinom i to tijekom čitava života. Posljednjih nekoliko desetljeća bilježi se i velik porast učestalosti dijabetesa tipa 1. Uzroci još uvijek nisu ustanovljeni.
Dr. sc. Miroslav Dumić, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, ističe:
– Riječ je o nekim još nepoznatim faktorima iz okoline. Na povećanu učestalost dijabetesa tipa 1 upućuje podatak da se u Hrvatskoj prije dvadesetak godina otkrivalo godišnje otprilike 70 djece s dijabetesom tipa 1, dok zadnjih nekoliko godina taj broj prelazi stotinu.
Sve se češće dijabetes otkriva kod male djece, čak mlađe od pet godina, što prije nije bio slučaj. Čak 25 posto novooboljelih mlađe je od sedam godina.
Epidemija pretilosti
Statistike pokazuju da je sve više mladih koji obolijevaju od dijabetesa tipa 2 ili nekad kolokvijalno nazvanog “staračkog dijabetesa”. Razlozi su visokokalorična nezdrava prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti, previše vremena provedenog uz televiziju, internet, računala, mobitele... Liječnici govore o epidemijskom razvoju bolesti, posebno u visokorazvijenim zemljama u kojima više od 30 posto djece ima prekomjernu tjelesnu težinu. Nažalost, u Hrvatskoj je gotovo 20 posto djece i adolescenata pretilo i opasno sklono razvoju dijabetesa 2.
Kod dijabetesa tipa 2 gušterača izlučuje inzulin, ali u manjim količinama nego što je potrebno, ili inzulin koji proizvede ne funkcionira pravilno – u medicini to je nazvano neosjetljivošću mišića na inzulin. Dobro je znati da se taj tip dijabetesa u početku može liječiti promjenom načina života – kvalitetnijom i zdravom prehranom i bavljenjem sportom ili rekreacijom.
Međutim, dr. sc. Milivoj Dumić upozorava:
– Nažalost, dugoročno to rijetko uspijeva i sve veći broj pretile djece, a nakon toga adolescenata koji postaju ekstremno debele odrasle osobe.
I tada aktivniji i zdraviji način života više nije dovoljan. Tada se povišena razina šećera u krvi može regulirati samo tabletama, a kad tablete više ne djeluju, bolesnici moraju redovito uzimati inzulin. Ma koliko se činilo da je promjena režima prehrane i dnevnih fizičkih aktivnosti težak posao za djecu, puno je jednostavnija od komplikacija koje mogu nastati. A malim i većim pacijentima vrlo je važna podrška roditelja, ali i njihove najbliže okoline – odgojitelja, nastavnika, prijatelja...
Rano otkrivanje
Kako prepoznati dijabetes kod djece? Prvi su znakovi pojačana žeđ, učestalo mokrenje, gubitak na težini, umor, nedostatak energije... Roditelji mogu posumnjati na dijabetes, primjerice, ako dijete često mokri i noću i danju, budi se jer je žedno... Kod djece se može javiti i glavobolja, bol u trbuhu, ali i promjena ponašanja. Dijagnosticiranje je jednostavno, dovoljno je napraviti krvnu sliku. Ako nalazi upućuju na povišenu razinu šećera u krvi, nema čekanja. Roditelji i mali bolesnici situaciju moraju shvatiti jako ozbiljno. Pred nalazima nikako se ne smiju zatvarati oči i očekivati čuda. S dijabetesom, ako je pod kontrolom, može se kvalitetno živjeti. I malim dijabetičarima ili adolescentima gotovo ništa ne treba biti zabranjeno – ni igra, ni obveze, ni izlasci, putovanja... Bez pravilnih terapija i pridržavanja uputa liječnika i nutricionista, dijabetes je pravi pakao. I početak niza komplikacija i novih kroničnih bolesti.
– Zbog akutnih i kroničnih komplikacija, poput hipoglikemije i hiperglikemije, dolazi do promjene na očima, bubrezima, živčanom i krvožilnom sustavu. Dijabetes je jedan od glavnih uzroka obolijevanja i smrtnosti odraslih. Način na koji se dijabetes liječi u djetinjstvu ima bitnu ulogu ne samo u poboljšanju kvalitete života oboljele djece nego i u sprečavanju komplikacija bolesti.
Uspješno liječenje dijabetesa u djece i adolescenata velika je odgovornost, kušnja i izazov za bolesnika, obitelj i zdravstveno osoblje koje vodi brigu o djetetu. Brigu o djeci s dijabetesom mora voditi specijalizirani tim: pedijatar dijabetolog, sestra–edukator za dijabetes, dijetetičar i psiholog. Istodobno, o bolesti moraju znati što više i nastavnici u školama i odgajatelji u vrtićima. Liječenje inzulinom danas je mnogo jednostavnije nego u prošlosti, a potrebne doze određuje liječnik.
– U liječenju se koristi inzulin koji se putem “penkala” daje dva puta dnevno kao konvencionalna terapija ili 4-6 puta dnevno kao intenzivirana terapija – kaže dr. Milivoj Dumić, dodajući kako se posljednjih godina u liječenju dijabetesa koriste se i inzulinske pumpe. Bez obzira na to na koji se način provodi terapija, bolesnicima treba mjeriti koncentraciju glukoze u krvi 5-8 puta dnevno jer se doza inzulina određuje prema koncentraciji glukoze, kalorijskom unosu i tjelesnoj aktivnosti. U nas se primjenjuju sve vrste kvalitetnih inzulina koje se koriste u razvijenim zemljama, a bolesnicima su na raspolaganju aparatići za mjerenje glukoze u kućnim uvjetima.
Važna je edukacija
Kad se postavi dijagnoza, odrede metode liječenja i nauči kako treba računati kalorije i jedinice inzulina, valja redovito odlaziti i na liječničke kontrole. Ako bolest ne izaziva dodatne komplikacije, kontrole se mogu obavljati kod subspecijalista pedijatra dijabetologa. Djecu valja što prije uključiti u neki od sportova, prema njihovim afinitetima. Svejedno koji – liječnici ističu kako ograničenja nema. Izuzetak su ekstremni sportovi, primjerice alpinizam, ronjenje na većim dubinama, auto i moto trke.
U liječenju obaju tipova dijabetesa izuzetno važnu ulogu ima edukacija. Ma koliko se roditeljima to činilo teško, o bolesti moraju s djecom razgovarati od najranije dobi i učiti ih kako pravilno jesti, kada popiti tabletu, kako izmjeriti razinu šećera u krvi ili kako si i kada treba dati inzulin. U pravilnoj prehrani trebala bi biti tri glavna obroka i dva međuobroka. Prehrana mora biti bogata vlaknima i ugljikohidratima. Pri vrhu kvalitetne piramide prehrane svakako su zeleno povrće, mliječni proizvodi, grah i različite grahorice, tuna, losos, bobičasto voće... Slatkiši nisu zabranjeni, mogući su u umjerenim količinama. U prehrani se mogu koristiti i različiti zamjenski zaslađivači.
Da bi motivirali pacijente na pravilnu prehranu, dijabetolozi ističu kako nema zabranjene hrane. Ipak, treba naglasiti da je dobro izbjegavati prženu i pohanu hranu, slatka, obojena gazirana pića, bijeli kruh i peciva, teške kolače, masno meso, jela s teškim zaprškama. O zabranjenim namirnicama Eva Pavić, mr. spec. sigurnosti i kvalitete hrane u KBC-u Zagreb, kaže:
– Važan prioritet za hranu i planiranje obroka je ukupna količina ugljikohidrata koju osobe s dijabetesom odabiru za obrok ili užinu. Dnevni unos od dvije porcije integralnih žitarica smanjuje rizik oboljenja od šećerne bolesti. Postoji znatan broj namirnica koje pomažu u snižavaju razina šećera u krvi. Naravno treba ih konzumirati u preporučenim količinama po jedinici serviranja, ali svakako da budu češće na jelovniku. Bogate su antioksidansima, mineralima i vitaminima i prehrambenim vlaknima.
Dijabetes se ne treba skrivati
Iako je svakom roditelju teško prihvatiti bolest djeteta i još o njoj pričati, dijabetes se ne smije zatajiti. Dapače, poželjno je da o njemu budu obaviješteni svi koji sudjeluju u odgoju djeteta, ali i njihovi prijatelji kako bi, u slučaju krize, mogli pravilno reagirati. Dobro je povezati se i s udrugama dijabetičara. Primjerice, društvo “Veliki za male sa šećernom bolesti”, koje djeluje u sklopu Zavoda za endokrinologiju i dijabetes pedijatrije na KBC-u Zagreb i Referentni je centar za pedijatrijsku dijabetologiju Ministarstva zdravstva RH, organizira seminare za edukaciju roditelja i djece, edukacijske kampove za djecu dijabetičare, seminare za liječnike i sestre koji vode brigu o djeci dijabetičarima, a u suradnji s Ministarstvom prosvjete i seminare za nastavnike.
U drugoj polovici ožujka društvo “Veliki za male sa šećernom bolesti”, organiziraju seminar za učitelje i nastavnike djece i adolescenata oboljelih od dijabetesa. Edukacija se nastavlja i tijekom svibnja organiziranjem radionice za roditelje oboljele predškolske djece. Radionice vode prim. dr. Jasenka Ille, dr.sc. Marina Grubić, psihologinja i vms. Jasna Radanović.
>>Pročitajte što može utjecati na smanjenje rizika od dijabetesa!