Svoj 11. rođendan Elizaveta Lisova dočekala je uz tortu, poklone i balone u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina u Zaboku, kamo je u pratnji majke Nadežde i liječnika dr. Alekseja Rikunova došla iz Moskve radi zahvata koji je ponudio nadu da će ova djevojčica jednog dana stati na noge. Elizaveta je rođena s osteogenesis imperfecta tipa 3, najtežim kliničkim oblikom takozvane bolesti krhkih kostiju.
Suradnja 14 liječnika
Sve su joj kosti bile slomljene, potom krivo srasle, a nakon posljednjeg prijeloma u ožujku njezin liječnik iz Moskve kontaktirao je s prof. dr. sc. Darkom Antičevićem i počele su zahtjevne pripreme za Lizin dolazak. Zahvat je trajao sedam sati i djevojčici je u obje natkoljenične kosti ugrađen teleskopski čavao.
– Na oba femura imala je deformacije od 30 do 50 stupnjeva koje smo morali korigirati tako da kost bude ravna i u profilnoj i u en face projekciji. I zato je bilo potrebno napraviti na svakoj bedrenoj kosti po dvije osteotomije, što smo napravili tijekom ovog jednog zahvata i tako poštedjeli dijete drugog zahvata i anestezije.
Bedrena kost, dužine 22 centimetra, bila je u tri fragmenta i to je sve trebalo spojiti teleskopskim čavlom koji će rasti s djetetom i koji ide od donjeg dijela bedrene kosti do kuka, gdje je fiksiran navojima – opisuje prof. Antičević zahvat u kojem je bio glavni operater, a uz njega su sudjelovali i dr. sc. Željko Jeleč, anesteziologinja dr. Ira Skok, instrumentarka Maja Kovačić i anesteziološka tehničarka Marija Martinko.
Direktno i indirektno u pripremi za operaciju, dijagnostičkim pregledima i zahvatu ukupno je sudjelovalo 14 liječnika, a predoperativna dijagnostika napravljena je u suradnji s doc. dr. Mirjanom Turkalj i njenim timom iz dječje bolnice Srebrnjak. Prema planu, Liza će doći u Sv. Katarinu i na drugi zahvat, onaj na potkoljenicama.
– Ideja je da bude toliko pokretna da može funkcionirati. Hoće li hodati, ovisi o snazi mišića, ali čak i uz pomoć hodalice ili nekog drugog pomoćnog sredstva bit će to puno jer, kad stojimo, svi organi normalno funkcioniraju, kosti postaju čvršće, mišići moraju raditi i stoga će njezin razvoj ići puno bolje i pravilnije – kaže prof. Antičević, inače dopredsjednik Europskog društva za dječju ortopediju.
Proizvodnja kolagena tipa 1
Od ove bolesti u Hrvatskoj, prema procjenama, boluje oko 400 ljudi, dok neki lakši oblik u njih barem još dvostruko toliko nije dijagnosticiran.
Bolest krhkih kostiju, naime, ima molekularnu osnovu, što je prije više od dva desetljeća otkrio prof. dr. Dragan Primorac sa suradnicima iz Health Center s University of Connecticut, koji su utvrdili da tip 1 ove bolesti dovodi do proizvodnje svega polovice potrebnog kolagena tipa 1.
Kako kaže prof. Primorac, to je bolest koja se može manifestirati na svim organima građenim od kolagena tipa 1: srcu, krvnim žilama, plućima, zubima. •