Oko pola kilometra jugozapadno od crkve sv. Marije u Lepoglavi, na brežuljku Kameni vrh i napuštenom kamenolomu Gaveznica (N 46°12’ E 16°2’) , dočekat će vas ostaci – vulkana nastalog prije otprilike 22 milijuna godina. Riječ je o zaštićenom geološkom spomeniku prirode površine 5,79 hektara, brdu izgrađenom od stijena andezita, vulkanske breče i tufa, koje su sačuvane kao trag vulkanske aktivnosti u geološkoj prošlosti Hrvatskog Zagorja. - Nekadašnji brežuljak Kameni vrh na 373 metra danas je ogromna rupa napuštenog kamenoloma Gaveznica, koja izgledom podsjeća na grotlo nekadašnjeg vulkana koji se ovdje nalazio - pojašnjavaju u javnoj ustanovi Priroda Varaždinske županije.
Zaštićeno područje Gaveznica - Kameni vrh je jedino poznato nalazište poludragog kamenja u Hrvatskoj, poznatog lepoglavskog ahata, s nijansama od svijetloplave do tamnosive boje, i jedini sačuvani fosilni vulkan. To zaštićeno područje danas nema značaj za komercijalnu eksploataciju ahata, ali je znanstvena, obrazovna i turistička znamenitost. Andezit se eksploatirao i koristio kao podloga za gradnju cesta. Na području sjeverozapadne Hrvatske bilo je nekoliko vulkanskih faza, a stijene nastale njihovim aktivnostima najvećim su dijelom erodirale ili prekrivene, izuzev fosilnog vulkana u Lepoglavi, u kojem su lepoglavski zatvorenici gotovo pola stoljeća, od 1923. do 1967., vadili vulkansku stijenu, tzv. hiperstenski andezit, vrlo čvrstu i pogodnu za cestovne podloge. -Eksploatacijom vulkanske stijene otkopan je sam ”dimnjak” vulkana, što je uzrokovalo nastanak dubokog klizišta s padom prema krateru vulkana - ističu stručnjaci. Poludrago kamenje poput ahata, opala i kalcedonija nastalo je u završnim fazama vulkanske aktivnosti. U pukotinama lave koja se polako hladila, kristalizirale su žile ahata, opala, ametista i rožnjaka. Kad bi lava na površinu donijela velike količine mineralne otopine s puno željeza, nastajao bi jaspis, kamen crvene boje.
Gaveznica – Kameni vrh je i arheološko nalazište jer su na vrhu pronađeni ostaci pretpovijesnog naselja kasnobrončanog doba. Dimnjak nekadašnjeg vulkana dug je 170 i širok oko 50 metara. Fosilni vulkan je uz cestu koja iz Lepoglave vodi prema Golubovcu, na obroncima Ivanščice. Uređene su edukativne staze