Doček za žene 500 kuna, a za muškarce 800! Diskriminacija?

I uoči Nove 2012. neki su se ugostitelji poslužili starim trikom: za dame jeftiniji ulaz/doček/večera. Računaju, muški će gosti, ako ima gošći, ionako doći... Uhodana se ugostiteljska praksa ovih dana, međutim, našla na tapetu zbog spolne diskriminacije. I to, moglo bi se reći, obaju spolova! Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova potužila su se dvojica muškaraca, Zagrepčanin i Slavonac. Ovoj je dvojici iritantno da novogodišnji izlazak plate više nego njihove ili nečije tuđe ‘bolje polovice’. Osjećaju se, kako su se izjadali pravobraniteljici, diskriminiranima.

Zato postoje

Jedan od prozvanih ugostitelja toliko se zabrinuo da je uzeo odvjetnika, koji odluku da se gostima novogodišnji doček naplaćuje 800, a gošćama 500 kuna, brani objašnjenjem da muškarci više pojedu i popiju.

Kako bilo, muškarci ipak nisu najveće žrtve u ovom slučaju. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić objašnjava da su muškarci u ovom slučaju samo na izgled u nepovoljnijem položaju. “Takva praksa dugoročno najviše šteti ženama jer učvršćuje i perpetuira tradicionalna stereotipna shvaćanja o ženama kao pripadnicama tzv. nježnijeg, odnosno društveno slabijeg spola”, objašnjenje je pravobraniteljice V. Ljubičić.

No, jesu li baš sve žene u Hrvatskoj poželjele da ih zaštiti od ove novogodišnje, ugostiteljske diskriminacije? U Hrvatskoj su žene u pravilu potplaćenije između deset i dvadeset posto od svojih muških kolega i mnoge zasigurno veseli mogućnost da izađu i pritom nešto sitno uštede. Pravobraniteljičina reakcija, inače, izaziva različite komentare. Neki podržavaju, neki šaljivo podsjećaju da žene obično više potroše na frizuru i dotjerivanje, pa se stvari s jeftinijim novogodišnjim aranžmanom izjednačavaju. Trećima je jeftiniji doček za dame tek pitanje svojevrsne kavalirštine. Pravobraniteljica se zbog toga ne koleba.

– To je izravna spolna diskriminacija u pogledu pristupa tržišnim uslugama. Kod nas je ona, nažalost, uobičajena i tradicionalna, a pravobraniteljstvo za ravnopravnost spolova postoji da bi upozoravalo na stereotipe – jasna je V. Ljubičić.

Neće komentirati

– Nema u tome kavalirštine, niti je sitna ušteda protuargument. U pitanju je načelo i ukupna slika društva, a ako se ne reagira, dolazi do grubljih kršenja. Doći ćemo do toga da bi žene trebale plaćati skuplje osiguranje za automobil, jer dulje žive, a takvi su pokušaji u Europi zabilježeni, ili sl. Želimo naglasiti da su žene jednako vrijedne članice društva – kaže pravobraniteljica.

Je li pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ubola goruće žensko pitanje, Neva Tole iz Autonomne kuće ne želi komentirati. No, spremno će nabrojiti niz drastičnijih kršenja ženskih prava. Previše ih, kaže, trpi nasilje partnera, osim plaća imaju i manje mirovine, u 90 posto slučajeva zajednička imovina glasi na muža...