Dr. Petar Kes postao prvi hrvatski liječnik guverner

Hrvatska ima mnogo liječnika saborskih zastupnika, a odnedavno imamo i liječnika – guvernera! Taj status, odnosno titula prof. dr. Petra Kesa, predstojnika Zavoda za dijalizu na Rebru i predsjednika Hrvatskoga društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, nije – iako tako zvuči – ni na koji način povezana s politikom. U međunarodnim krugovima prepoznat kao ekspert, prof. Kes izabran je početkom rujna na godišnjem sastanku u Ženevi za guvernera Europske udruge za umjetne organe (ESAO).

– Osim mene bilo je u konkurenciji još četvero kolega, iz Turske, Njemačke, Italije i iz Francuske. Kada mi je dano do znanja da ulazim u konkurenciju, da sam nominiran, bila je to za mene velika čast i priznanje. A to što sam izabran, i to tajnim glasovanjem, doista me zateklo – kaže nam prof. Kes.

Neće neskromno sam za sebe reći da uživa velik međunarodni rejting u svojoj struci, ali će istaknuti da je iza njega više od četiri stotine stručnih radova objavljenih u uglednim i citiranim časopisima te da se nikada nije bojao izići na “stručni megdan bilo gdje u svijetu”. Ali voli se pohvaliti svojim mladim suradnicima, specijalizantima, koje odmila zove “klincima”. Njihov najlošiji prosjek ocjena jest 4,76, ponosi se njima profesor.

– Izborom za guvernera ESAO-a ušao sam u krug jedanaest guvernera, odnosno u najuže vodstvo udruge koje odlučuje i usmjerava djelovanje društva. Dobio sam priliku aktivno kreirati politiku društva preko znanstvenih, eksperimentalnih ili kliničkih projekata – govori prof. Kes, a da bi nam približio značenje Europske udruge za umjetne organe, ističe da društvo već 35 godina počiva na snazi ljudi, stručnjaka svjetskoga formata, među kojima su i oni koji su pisali povijest umjetnih organa.

Temelj udruge jest multidisciplinarnost jer nisu tu samo liječnici kojima je uže područje umjetni bubreg već i stručnjaci koji se bave umjetnim plućima, mehaničkim srcem, mehaničkim jetrama...

– Uz medicinske specijalnosti, tu su i biokemičari, inženjeri, elektroničari, a svi smo upregnuti na projektima nadomještanja funkcije ljudskih organa. Isto tako, impresivna je i povezanost laboratorija u svijetu koji se bave različitim eksperimentalnim aspektima te golem znanstveni potencijal njihova umreženog znanja. Naravno, krajnji je cilj uzgoj organa. U eksperimentalnom modelu već je “proizveden” novi mjehur. Dakle, određen broj stuba već je prijeđen, a mogućnosti matičnih stanica doista su neslućene – napominje nam prof. Kes.