Nezahvalno je, a i pomalo nepravedno, birati najbolju turističku destinaciju. Na svakom se metru naše obale trude, čine sve kako bi ugodili gostima. Znoj curi s tisuća lica ljudi koji žive od turizma. Curio je i s mog dok sam se kao reporter družio s tim ljudima, a od Savudrije do Kupara svi su bili nasmijani. I sad svim tim ljudima koji se trude treba reći – ovi iz nekog drugog grada ili mjesta trude se više od vas. Ne. Redom rade odličan posao. Svi, od djevojke na štandu s palačinkama do sobarice boutique hotela, od Alda Dobrovca u Medulinu, koji kao predsjednik turističke zajednica svira i pjeva svojim gostima, do studenta Karla Gašpera, koji se znoji ispod teškog oklopa Dioklecijanove straže na Peristilu.
I baš Karlov rodni grad Split, u kojem bismo donedavno tek popili kavu čekajući brod za otoke, odbacio je "industrijski" imidž i okrenuo se turizmu. Punim plućima. Da se razumijemo, Dioklecijanov grad kao dobitnik Večernjakova priznanja "Šampion turizma" nije izbor isključivo autora Turističke patrole, gore potpisanom posao je bio sa 23 destinacije napisati 70 novinskih stranica reportaža, već je Split kao pobjednik odabir i zajednički stav Večernjeg lista. Sunce 2015. treba obasjati grad pod Marjanom.
Krenimo redom. Važno je znati kako se i u turizmu trendovi brzo mijenjaju. Mi, nešto stariji navikli smo more povezivati s odmorom. Ujutro kavica, pa šetnja ispod borova, kupanje, ručak, odmor. Navečer piće, a oni aktivniji na čagu... Ali, sve u znaku – odmora.
Domaći gosti rijetki
To je ono kako smo ljetovali nekad. I kako ćemo, mnogi, ljetovati zauvijek. No, novi vjetrovi pušu. More, povijest i riba turistima više nije jedino što će ih razveseliti, to je sasvim jasno. Novi turisti žele sadržaj. A Split je tu rastrgan na sve strane. Gdje god prošao u srcu sezone, redom sam sretao mlade strane goste. Sjede na štekatima, kupuju u suvenirnicama, ali i u dućanima. Navečer pune kafiće i klubove. Govori to, nažalost, i o stanju u našoj zemlji, jer domaći su turisti rijetki na najrazvikanijim destinacijama poput Dubrovnika, Hvara, Brača... Srest ćete ih na Krku, u Vodicama, Makarskoj, gdje imaju vikendice ili prijatelje. U hotelima rijetko. U skupim restoranima još rjeđe. A svi puni. Stranaca.
Štoviše, mladih. Oni se žele zabaviti. Puna je jedra u tom trendu razvio Split. Ultra Festival privukao je goste iz 140 zemalja svijeta. Ne samo Nijemce, Talijane, Čehe, Slovake, na koje smo navikli. Već i Indijce, Brazilce, Amerikance. Nove goste s novcem, koji će napuniti državni proračun. Ti će turisti nakon Splita otići i do Hvara, do Visa, vidjeti što još nudi naš turizam. I, nadam se, vratiti se jednoga dana, možda već i dogodine. Pa preporučiti prijateljima, povesti i njih. Odgojiti nove generacije koje će Hrvatsku birati za omiljenu turističku destinaciju u desetljećima koja slijede. Dakako, nije Split isključivo mjesto zabave, već destinacija koja je procvjetala na sve strane. Uređuju se plaže, otvaraju smještajni objekti, restorani, fini kafići, čak i domaćini izlaze iz vlastitih stanova i odlaze na selo kako bi ih preko sezone prepustili gostima. Grad je povijesti, štoviše nastanjeni rimski grad. A to turiste oduševljava.
Gradski turizam jača
U Splitu se turizam danas osjeća na svakom koraku. I to je dobitak hrvatskog gospodarstva, što se uz tradicionalne i razvikane destinacije poput Dubrovnika, Hvara, Brača, Korčule, Trogira, Visa, Krka, Rovinja... u konkurenciji pojavio vrlo jak igrač – Split. Pun aduta – nudi zabavu, dobar smještaj, turističke atrakcije, šoping, prirodne ljepote okolice, izlete...
Gradski je turizam u naletu. Primjer je i Šibenik. Bude se Zadar i Rijeka, Dubrovnik tu desetljećima stoluje. Gledamo li iz svoje perspektive, i mi Hrvati, kada nekamo turistički putujemo, odlučujemo se u pravilu za velike gradove. Ako odlazimo na put, kao turisti idemo u Lisabon, drugi Barcelonu, Berlin, Budimpeštu.
I dok ćemo mi domaći, možda radije za odmor birati mala mjesta, ona koje smo godinama navikli, stranci će mnogi, takav je trend, sletjeti u - Split. Neka samo dolaze, čekaju ih. Raširenih ruku... Slična se stvar događa i u metropoli. Stranih turista je sve više. Ni Zagreb za njih više nije mjesto tranzita. Turistički kurs koji su najveći hrvatski gradovi uhvatili, čini se, vrlo je dobar...
Problem koji ostaje, a nadam se da će se i tu situacija promijeniti, da će domaći turisti biti ti koji će diktirati trendove. Da će Hrvati ravnopravno sa strancima sjediti po restoranima, puniti hotele i trošiti novac na ljetovanju a da ulaze u minuse na računima. No, to je druga priča, u kojoj i Split kao nov jaki igrač na turističkoj karti može pomoći u oporavku gospodarstva...
>> Na rivi rolexa više nego u jednoj Ženevi, a službeni jezik – engleski
>> Ljeti se od gostiju ni za kavu nema vremena, posjeti se ne primaju
>> Znamo za Marka Pola, ali s Korčule preko bake vuče korijene čak i Diego Maradona!
Srpski šampion. /// hrvatski prvak