Prije nekog vremena stranice vodećih globalnih medija prenosile su gotovo bizarnu vijest. Elon Musk, vlasnik Tesle, i Sam Altman, predsjednik Y Combinatora iz kojeg se financira i naš Bellabeat, plaćaju skupinu znanstvenika da nas izvuče iz Matrixa. Jer oni su, a navodno nisu sami, uvjereni kako čovječanstvo živi u simulaciji kojom upravlja netko drugi. No nije sve to paradoksalno i bez vraga. Jer, ako već ne živimo u simulaciji, onda bismo barem, možda i uskoro, mogli dobiti neki od rekvizita iz te popularne trilogije u kojoj je glavnu ulogu nosio Keanu Reeves.
Kao u Johnnyju Mnemonicu
Sličan je rekvizit Reevesov lik imao i u filmu Johnny Mnemonic. Riječ je o moždanom umetku. Američki poduzetnik i ulagač Bryan Johnson poznat je po Braintreeju, internetskom sustavu plaćanja koji je prije tri godine prodao eBayu za 800 milijuna dolara. Sada ovaj mormon iz Utaha svoj novac ulaže u startupove koji se bave povećanjem kvalitete života. Tako je ove godine stotinu milijuna dolara uložio u Kernel, tvrtku koja želi napraviti umetak koji bi poboljšao neke funkcije ljudskog mozga poput sjećanja, uz pomoć umjetne inteligencije. Tehnologija koju tvrtka razvija oponaša prirodne električne signale mozga kako bi poboljšala komunikaciju između moždanih stanica.
U početku će tako pokušati pomoći onima koji pate od gubitka sjećanja nakon moždanih udara, potresa mozga, ozljeda, Alzheimerove i drugih bolesti, ali i padavice. Sam Johnson drži da će se kombiniranje ljudske i umjetne inteligencije pokazati vrlo važnim za budućnost čovječanstva, a njegov je cilj unaprijediti i ljudsku inteligenciju i kvalitetu života čije se prosječno trajanje stalno produljuje. Johnsonovu Kernelu u ovome pomaže dr. Theodore Berger sa sveučilišta Južna Kalifornija iz Los Angelesa koji se bavi hipokampusom, za sjećanja ključnim dijelom mozga. On proučava oboljele od epilepsije koji već imaju umetke koji stimuliraju mozak da se napadaji ove opake bolesti lakše podnose. Sve što se u takvim trenucima događa Berger snima dobivajući tako bolju sliku o tome kako radi taj dio ljudskog mozga. Cilj je dobiti jasnu sliku kako funkcionira ljudski mozak kako bi se njegov rad mogao oponašati budućim Kernelovim umetkom i tako vratiti izgubljene funkcije. Berger je već imao nekih uspjeha sa životinjama. Prije četiri godine uspio je poboljšati kognitivne sposobnosti majmuna prateći rad njihova mozga dok su se majmuni zabavljali jednostavnom igrom prepoznavanja slika. Sada se slični pokusi rade na ljudima.
Zanimljivo, Johnson kaže kako će upravo ljudi s teškoćama u ovoj sferi zapravo biti prvi nadljudi. Nakon njih umetke će moći dobiti i potpuno zdravi ljudi kojima će se tako poboljšavati sposobnosti pamćenja, a možda i neke druge osobine. Za Johnsona je sasvim normalno da u nekoj bližoj budućnosti oko sebe gledamo ljude koji imaju takve čipove u svojim glavama koji im znatno poboljšavaju kognitivne sposobnosti. Ne bi se radilo o nečemu zastrašujućem, već naprosto o maloj, praktički nevidljivoj napravi koja bi mogla stimulirati neurone. Ako to bude uspješno, Johnson vidi puno novih mogućnosti u manipuliranju osobinama ljudskog mozga. Možda ćemo moći učiti brže, možda ćemo dobiti mogućnost da odabiremo koja sjećanja želimo, a koja ne želimo zadržati, možda ćemo se moći izravno povezivati sa svojim računalom. Jasno, s obzirom na to da je Bryan Johnson ipak poduzetnik, u svemu tome on vidi i mogućnost zarade. Pa i više od toga. Ljudska inteligencija mogla bi postati jednom od najvećih industrija, ako ne i najvećom koja se dosad pojavila, misli on.
Ljudsko tijelo kao softver
U tome nije sam, prati ga, recimo, Craig Venter, američki znanstvenik koji je prvi stvorio stanicu s umjetnim genomom, faktički se radi o stvaranju umjetnog života zbog čega je u nekoliko navrata dospio i na liste najutjecajnijih ljudi u svijetu po izborima najutjecajnijih svjetskih medija. Svakako, ta neuroproteza, odnosno moždana protetika kako je zamišljaju Johnson i njegov Kernel očito je godinama daleko od stvarnosti, ako se uopće ikada i napravi. To što se radi o privatno financiranom projektu svakako je prednost jer je lišen svakog birokratskog ograničenja. No, kao i uvijek, postavlja se pitanje etike ugradnje, ali i dostupnosti takve, izrazimo se slobodno, dodatne memorije u mozgu baš svakome. No, opet, ima i mišljenja da, ako Johnson i Berger isporuče ono što su obećali, nitko neće mariti za etiku i rizike koje bi takva naprava sasvim sigurno sa sobom donijela. K tome, Johnson nije jedini s takvim idejama. Spomenuti Y Combinator, Founders Fund Petera Thiela i drugi već ulažu ozbiljan novac u biohakiranje, djelatnost kojoj je cilj učiniti ljudsko tijelo programabilnim poput kakvog softvera. Iz tih su ulaganja izašli i Thync, tvrtka koja proizvodi slušalice koje u mozak emitiraju impulse koji mijenjaju raspoloženje, a očekuje se da će iz nekog od tih startupa stići i mogućnost reprogramiranja DNK. Filmska utopija kojom smo zaraženi prije nešto manje od 20 godina danas se velikom brzinom približava stvarnosti.
>>Otkriven nov način liječenja Alzheimerove bolesti koja pogađa 47 milijuna ljudi
Postavlja se pitanje etike ugradnje, ali i dostupnosti takve dodatne memorije u mozgu. Je li ona baš za svakoga? Hoće li je prvi dobiti oboljeli i tako postati nadljudi?
Milina!