Da je zaražen HIV-om, saznao je prije više od 25 godina, a kad se potom teško razbolio, bolničko osoblje liječilo ga je u zaštitnim odijelima.
Predrasuda još ima
– Nitko nije bio informiran i oboljeli su bili teško diskriminirani na svakom koraku. Ako bi se u radnoj sredini saznalo, svi bi ga izbjegavali i ubrzo bi ostao bez posla. Iz male sredine oboljeli su se najčešće iseljavali – ispričao nam je ljetos svoje iskustvo muškarac koji s HIV-om živi već 25 godina. Godinama je teško bilo naći liječnika jer većinom su se, čuvši da pacijent ima virus, ispričavali da ga ne mogu primiti jer su "popunjeni". Danas je okolina ipak upoznatija s činjenicom da se virus ne prenosi socijalnim kontaktima, no predrasuda još ima. – Ima pojedinačnih ispada, ali to ne predstavlja cijelu zajednicu.
Zdravstveni su radnici mnogo educiraniji, osim što teže nađete stomatologa koji će vas primiti ako nemate svog kod kojeg redovito idete – rekao je. Jedna je od 1200 osoba s dijagnosticiranim HIV-om u Hrvatskoj. Preciznije, podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govore o 1300 evidentiranih do 15. listopada 2015. godine. U istom je razdoblju 220 oboljelih umrlo. Od 92 HIV infekcije u 2015. godini zabilježene do 15. listopada, u 64 je vjerojatni put prijenosa bio homoseksualni odnos (u 2014. godini 80 od 92), u 20 heteroseksualni odnos (u 2014. jedanaest), u dva slučaja put prijenosa bilo je injektiranje droga, a u šest nije naveden.
– U posljednjih pet godina RH ima blagi porast novootkrivenih HIV infekcija. Lani je bilo 92, a ove godine 92 do 15. listopada, do kraja godine vjerojatno će to biti 100 novootkrivenih. Međutim, to nije alarmantno stanje i RH sa stopom od 19 na milijun stanovnika i dalje u skupini zemalja s niskom učestalošću infekcije, koja je triput veća u zemljama EU. Naime, do porasta dolazi djelomično i zbog većeg obuhvata testiranja – rekla nam je epidemiologinja dr. Tatjana Nemeth Blažić, voditeljica Odjela za promicanje odgovornog spolnog ponašanja sa savjetovalištem Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, jučer na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a.
Epidemiolozi, naime, vjeruju da je najveći problem u onima koji nisu posumnjali na bolest. Stručnjaci ističu da oko 30% posto zaraženih ne zna da imaju HIV, a problem je to veći jer se znakovi infekcije ne pokazuju dugi niz godina. Prema podacima SZO-a i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, oko 30-50% osoba koje su zaražene HIV-om ne zna da su pozitivni. U europskim zemljama gotovo polovica HIV infekcija dijagnosticirana je kasno, što povećava rizik od razvoja ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, smrti, ali i prijenosa HIV infekcije na druge. Stoga je u SAD-u, a odnedavno i u Francuskoj, moguće u ljekarni kupiti test za HIV i obaviti kućno testiranje. Međutim, svaka metoda ima svoje dobre i loše strane. Takvo testiranje nosi privatnost, a dostupnost testiranje dobra je u smislu pravodobnog liječenja i kvalitete života. Međutim, suočavanje s pozitivnim rezultatom testa u osami četiri zida rizičan je faktor jer se nikad ne zna kako će tko u tom slučaju reagirati.
Nakon testa na liječenje
– Općenito je uvijek dobro imati puno opcija jer postići ćete veći obuhvat testiranja, ali tu je i pitanje učinkovitosti takvog testiranja. Nije bitno da se osoba testira, već da krene na liječenje. Može doći do pogrešne dijagnoze, rizika od infektivnog otpada i nepredviđenih reakcija na pozitivan rezultat testa. Bolje je da osoba ima podršku stručnjaka u tom slučaju – govori dr. Nemeth Blažić i napominje kako su i Francuzi odredili jednogodišnji rok u kojem će pratiti učinke slobodne prodaje testa za HIV.
U Velikoj Britaniji pak omogućili su samo da je moguće samostalno uzeti uzorak i donijeti ga na testiranje. U RH se testiranje obavlja u zavodima za javno zdravstvo, Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, a dobrovoljno i anonimno savjetovanje i testiranje dostupno je i u udrugama. HIV je infekcija koja napada imunološki sustav i uzrokuje cjeloživotnu kroničnu bolest.
Liječenje zaustavlja napredovanje bolesti i razvoj AIDS-a. Do zaraze dolazi najčešće putem nezaštićenog spolnog odnosa ili intravenoznog konzumiranja droge.
>>Svjetski dan AIDS-a: U Hrvatskoj s HIV-om živi oko 1000 osoba