Rijeke, jezera, šume, livade, planinski lanci, bogata povijest, vinogradi, šetnice, arheološka nalazišta, galerije, dvorci, kurije, posebni gastro specijaliteti, domaćini – zasigurno ste pomislili da je riječ o nekoliko država. Ni približno niste u pravu jer sve to, ali i mnogo više, možete vidjeti i doživjeti svim osjetilima ako se uputite u Podravinu i Slavoniju. To je još jedan poseban segment promotivne kampanje Hrvatske turističke zajednice „Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!”.
Hrvatska Sahara i mudri Đurđevčani
Da su Đurđevčani doista domišljati, dokaz je Hrvatska Sahara ili Đurđevački pijesci. Poklon prirode iskoristili su za posebnu i jedinstvenu turističku atrakciju. Nanošenjem sedimenata s ledenjaka nastalo je posebno zaštićeno područje s vidljivim oblicima pješčanih dina. U tom specifičnom staništu obitavaju endemske vrste flore i faune koje se mogu prilagoditi tim uvjetima. No, mudri su Đurđevčani svoje Đurđevačke pijeske promovirali kao Hrvatsku Saharu te otvorili zoološki vrt. Uz ostale stanovnike, tu su i omiljeni stanari – dvogrbe deve. Stigle su iz Njemačke i potpuno se udomaćile u specijalno izrađenim nastambama podno Starog grada uz Đurđevačke pijeske. Naravno, deve su pravi mamac za posjetitelje, a posebno najmlađe koji se ne mogu načuditi tako velikim, a tako blagim životinjama. Nerijetko dolaze i školske ekskurzije pa oduševljeni mališani redom ističu da će dovesti i roditelje. A sve o Hrvatskoj Sahari moguće je saznati ako obiđete Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci, gdje se na multimedijalan način prezentira posebnost pješčanog krajolika.
Neizostavno treba posjetiti i Stari grad, srednjovjekovnu utvrdu koja je ujedno i najznačajniji dio kulturne baštine. Svake se godine ispred utvrde održava Picokijada. Jedinstvena je to priredba, zaštićeno nematerijalno kulturno dobro. Legenda je to o turskoj vojsci i njihovom vođi Ulama-begu, koji su đurđevačke branitelje, zatočene u Starom gradu, glađu željeli prisiliti na predaju. Ali Đurđevčani su nadmudrili Turke jer su, poslušavši mudru staricu, svoj posljednji ostatak hrane – pjetlića – ispalili topom u tabor Turaka. Oni su pomislili da se Đurđevčani razbacuju hranom i uživaju u izobilju te su pobjegli. Ali kao kletvu, turski je beg Đurđevčanima ostavio naziv – Picoki. I danas svoj nadimak s ponosom nose, a scensko oživljavanje Legende o Picokima jedna je od hit manifestacija i izaziva veliko zanimanje domaćih i stranih posjetitelja.
“Tko to tamo mulja?”
Kakav je miris dabra i kakvo je na opip njegovo krzno, saznat ćete ako obiđete Posjetiteljski centar Dravska priča u Noskovcima. Interaktivni sadržaj mogao bi vas zadržati satima. Saznat ćete sve o ovom zaštićenom području uz Dravu u prošlosti i danas. Posebno je zanimljiva interpretacijska točka “Tko to tamo mulja?”, gdje je prezentirano sedam vrsta ptica. Kipari su izradili njihove predimenzionirane kljunove. Pritiskom na izabrani kljun ptica “ušeće” u kadar i može se vidjeti kako ona u mulju traži i pronalazi hranu. Tu je i interaktivni akvarij s endemima dunavskog slijeva. Sve je to moguće saznati i gledajući s pramca čamaca 20-minutni film. Tako će se, uz ostalo, vidjeti i neslućeno lijepi krajobrazi uz Muru, Dravu i Dunav. U Posjetiteljskom centru možete unajmiti bicikl i obići okolicu na dva kotača. Odlučite li se za plovidbu kanuima, zadivit će vas pogled na obale. Posebno tijekom jeseni kada je priroda u ovome kraju čarobna jer “odijeva” svoje prelijepo ruho u stotine nijansi raznih boja. A kad prepuni dojmova i upijene ljepote ogladnite, uputite se u nedaleku Slatinu. U nekom od restorana kušat ćete odličnu domaću hranu, a u Slatini će vas dočekati i zaštićeni spomenik prirode – mamutovac Sequoia, najpoznatije obilježje tog grada.
“Razgovarajte” s Petrom Preradovićem
Kad u školi učimo o književnicima, njihovom životu i djelima, budimo iskreni – nije da baš sve zapamtimo, zar ne? Ali ako dođemo u Grabrovnicu zasigurno ćemo u obnovljenoj rodnoj kući Petra Preradovića saznati i zapamtiti gotovo sve o životu tog, jednog od najpoznatijih hrvatskih pjesnika. Općina Pitomača obnovila je njegovu rodnu kuću i sada u tom interaktivnom centru od podruma do potkrovlja možemo vidjeti sve o njegovom životu, radu, istraživanju i svemu što ga je zanimalo. Ali posjetitelji doista mogu i “razgovarati” s Petrom Preradovićem, u njegovom hologramskom obliku. Na postavljeno mu pitanje – odgovara citatom iz nekog od svojih djela – poezije, autobiografije, pisama. Obnovljena rodna kuća Petra Preradovića doista je pravi potez jer privlači, ne samo učenike, već i brojne posjetitelje raznih životnih dobi jer svatko će naći nešto što ga zanima.
Mala općina velikog značaja
Na desnoj obali Drave smjestila se ravničarska, podravska, pitoma općina Hlebine. Mala općina poznata je na svim kontinentima. Proslavili su je njeni stanovnici, a sve je počelo 1931. godine kada je osnovana grupa Zemlja koju su sačinjavali hlebinski seljaci. Počeli su slikati, ubrzo se pronio glas o grupi seljaka koji slikaju neka posebna djela. Bio je to začetak danas poznate Hlebinske slikarske škole, koja je zaštićeno nematerijalno dobro Republike Hrvatske, a podrazumijeva slikanje uljanim bojama na staklu. Ivan Generalić, Franjo Mraz i Mirko Virius utemeljitelji su te slavne slikarske škole. Nastavili su je Mijo Kovačić, Ivan Večenaj, Ivan Lacković Croata, Dragan Gaži, Franjo Filipović, Martin Mehkek i Josip Generalić. U samom središtu Hlebina glavna je turistička atrakcija cijelog kraja – Galerija naivnog slikarstva. To je često i odredište turista koji sa svih strana svijeta dolaze u malenu, ali svjetski poznatu općinu diveći se jedinstvenom umjetničkom izričaju. Svake se godine održavaju i umjetničke kolonije, ali i škole slikanja, naravno s tematikom naive.
Dvorci, kurije, Plemićka ruta...
Koliko još ljepote kriju Podravina i Slavonija? Nebrojeno. Teško ih je sve obići, treba uzeti vremena ili planirati nekoliko posjeta. Treba vidjeti neki od brojnih obnovljenih dvoraca – raskošan dvorac Pejačević u središtu Virovitice, utvrdu Ružica grad ponad Orahovice, kuriju Janković. Nekadašnji su moćni grofovi Jankovići, Draškovići, Pejačevići živjeli u tom kraju pa tuda vodi i Plemićka ruta. Obiđite je i otkrijte zašto je plemstvo baš tu živjelo. Razloga su imali napretek, ali čarobna priroda, plodna zemlja, plovne rijeke – doista su bili sjajni razlozi. Kao što je i danas to najbolja pozivnica za posjet kraju koji ćete doživjeti svim osjetilima jer nudi sve što poželite. I više od toga – jer ljubazni domaćini priredit će vam pravu gozbu od biranih, domaćih namirnica. Užitak će upotpuniti kapljica nekog od tamošnjih poznatih, nagrađivanih vina.
Taj čaroban spoj prirodnih ljepota, kulture, gastronomije i enologije pokazat će vam značenje definicije „mjerna jedinica za uživanje“.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.