Sve što znamo o brizi za zdravlje cjelokupnog organizma vrijedi i za oči ili, još bolje rečeno, osobito za oči. Oči su, zapravo, izravni izdanak mozga. Za njihovo neometano funkcioniranje potreban je prije svega stalan priljev krvi bogate kisikom i hranjivim tvarima jer je oko u odnosu na svoju veličinu jedan od metabolički najzahtjevnijih organa u tijelu, ističe prim. dr. sc. Jelena Petrinović-Dorešić, specijalist oftalmolog Klinike za očne bolesti KBC-a Sveti Duh. Čak 90 posto informacija iz naše okoline primamo preko očiju. Očni mišići mogu raditi danju i noću bez odmora te su, uz srce, najbrži i najopterećeniji u tijelu. Od 2,2 milijarde ljudi u svijetu koji imaju neku bolest oka, kod najmanje milijardu njih, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, bolest se mogla prevenirati.
Zahvaljujući očima moguće je otkriti i neke druge bolesti jer one pokazuju simptome dijabetesa, visokog krvnog tlaka ili reumatskih bolesti. Uz starenje i genetske predispozicije, na zdravlje oka utječe još mnogo faktora na koje možemo utjecati sami te tako prevenirati bolesti i unaprijediti naše zdravlje. Zato, prvi put u Hrvatskoj, vodeći oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, otorinolaringolozi, estetski kirurzi, obiteljski liječnici, farmaceuti i inženjeri okupljeni u X Labu – expert research hubu JGL-a – analiziraju najnovija istraživanja i, primjenjujući holistički pristup, otkrivaju kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za naše cijelo tijelo.
Jelena Petrinović-Dorešić, prim. dr. sc., specijalist oftalmolog, subspecijalist dječje oftalmologije i strabologije, Klinika za očne bolesti KBC-a Sveti Duh
1. Što oči govore o nama, koje se sve bolesti mogu dijagnosticirati pregledom oka?
Ne kaže se bez razloga da su oči ogledalo našeg ukupnog stanja, emocionalnog i fizičkog. Nerijetko se upravo pregledom očiju otkriju neke bolesti u organizmu koje još ne daju druge povezane simptome. Najčešće se susrećemo s alergijskim bolestima, ali ponekad se mogu otkriti i sustavne upalne bolesti vezivnog tkiva ili krvnih žila, koje su znatno ozbiljnije i predstavljaju prijetnju općem zdravlju. Znakovi bolesti pritom se ne moraju pojaviti istovremeno na očima i u drugim organima ili sustavima, nego s odmakom, katkad i od više godina. Ponekad pacijent već i zaboravi da je takve smetnje imao prije, stoga je u razgovoru s liječnikom uvijek potrebno detaljno proći prethodne bolesti ili smetnje.
Važno je napomenuti da staru medicinsku dokumentaciju od drugih liječnika i specijalista, ako postoji, svakako treba sa sobom ponijeti oftalmologu na pregled očiju i vida. Već postavljene dijagnoze i rezultati laboratorijskih ispitivanja značajno modificiraju i usmjeravaju sam oftalmološki pregled. Često vlada mišljenje da se na oftalmološkom pregledu samo ispituje vid i ordiniraju naočale, no upravo su upalne imunološke bolesti primjer da oči mogu biti zahvaćene u sklopu takvih, sustavnih poremećaja.
2. Kako otkriti alergijski konjunktivitis?
Uobičajene smetnje vezane uz alergijsku upalu spojnice oka (lat. conjunctivitis) su peckanje, suzenje, crvenilo, oteklina vjeđa i spojnice te gotovo neizostavno svrbež i posljedično trljanje očiju. Iscjedak iz oka u pravilu je sluzav, poput niti, pomiješan sa suzama. Postoji i pojačana osjetljivost na jako svjetlo, strujanje zraka ili dim i prašinu u zraku. Često je uz te simptome prisutna i hunjavica – bistri sekret iz nosa, svrbež nosa i kihanje. Obično se smetnje javljaju nakon boravka u prirodi za toplog sunčanog dana, kada je koncentracija peludi u zraku najviša. Ako je osoba alergična na kućnu prašinu, grinje i dlaku kućnih ljubimaca, smetnje će biti najizraženije upravo u kontaktu s tepisima, zavjesama, dekama, plišanim igračkama i sličnim materijalima, koji u sebi zadržavaju veću količinu takvih alergena. U posljednje vrijeme vidimo i porast alergija na konzervanse i kemijske tvari u kozmetičkim preparatima i sredstvima za čišćenje.
U kliničkom pregledu nađu se upalni znaci na spojnicama očiju – crvenilo, nakupine upalnih stanica, sluzavi sekret i oteklina kože vjeđa i spojnice, što ponekad stvori prave mjehure koji se izbočuju iz vjeđnog rasporka i obično prestraše pacijente i njihovu okolinu. U težim slučajevima, upala može zahvatiti i rožnicu, najčešće njezin periferni dio neposredno uz bjeloočnicu. Prve i najjednostavnije mjere su sklanjanje s mjesta visoke koncentracije alergena, umivanje hladnom vodom i korištenje hladnih obloga koji smanjuju i simptome svrbeža i znakove upale. Ako su prisutni i znaci alergije na dišnom sustavu – otežano disanje, nadražajni kašalj, "sviranje" u plućima – svakako je potrebno zatražiti liječničku pomoć.
3. Koja je razlika između crvenog i roza oka i što nam oko otkriva o alergijama?
Crvenilo je jedna od glavnih karakteristika upalnog odgovora organizma, a posljedica je proširenja kapilara na mjestu oštećenja. Žarko crvenilo spojnice očiju obično je posljedica bakterijske ili virusne upale, koju najčešće prati i iscjedak. U slučaju bakterijske upale, taj sekret je gust, gnojan, žućkasto-zelenkast, a u slučaju virusne upale više je sluzav i bjeličast. Takva upala obično nije praćena svrbežom, nego je više prisutan osjećaj pečenja i bolova. Za razliku od takvog, žarko crvenog oka, svjetlije, ružičasto crvenilo spojnica, sa staklastom, prozirnom oteklinom češće je povezano upravo s alergijom. Tu je svrbež dominantni i glavni simptom.
Upala kod osoba koje su alergične nastaje vrlo naglo nakon izlaganja alergenu, već unutar nekoliko sati, što je također razlikuje od upala koju uzrokuju bakterije i virusi. Kod tih se upala simptomi i znakovi javljaju postupnije, tijekom dan, dva. I liječenje se razlikuje ovisno o samom uzroku koji je doveo do upale. Kod alergija je ponekad dovoljno samo osobu maknuti iz okoline u kojoj je prisutan alergen da se simptomi upale povuku, a kod mikrobijalnog konjunktivitisa potrebno je specifično liječenje antibioticima ili virostaticima. Ako se alergija manifestira i na nekom drugom organskom sustavu, poput dišnog sustava ili kože (kao osip, urtikarija), potrebno je potražiti savjet o daljnjoj dijagnostici i liječenju od odgovarajućeg liječnika specijalista.
4. Kako se najbolje brinuti za zdravlje očiju?
Sve što i inače znamo o brizi za zdravlje cjelokupnog organizma vrijedi i za oči ili, još bolje rečeno, osobito za oči. Oči su, zapravo, izravni izdanak mozga. Za njihovo neometano funkcioniranje potreban je prije svega stalan priljev krvi bogate kisikom i hranjivim tvarima jer je oko u odnosu na svoju veličinu jedan od metabolički najzahtjevnijih organa u tijelu. Stoga je zdravlje krvnih žila preduvjet dobrog vida. Povišen krvni tlak, pušenje, šećerna bolest ili upalne bolesti krvnih žila koje oštećuju njihove stijenke, smanjuju protok krvi i dovode do njihova pojačanog propuštanja, koje oštećuje mrežnicu.
Osim toga, za urednu funkciju stanica u mrežnici, koje svjetlosnu energiju pretvaraju u živčane impulse, potrebni su i određeni elementi poput cinka i selena te spojevi karotenoidi (lutein i zeaksantin) i vitamini C i E, koji ih štite od upalnog oštećenja slobodnim radikalima kisika. Hrana bogata zelenim lisnatim povrćem, bobičastim voćem, sjemenkama i orašastim plodovima, grahoricama i nerafiniranom smeđom rižom u svakodnevnoj uporabi pruža organizmu prijeko potrebne sastojke za uredno funkcioniranje očiju. U posljednje vrijeme okolišni čimbenici kojima smo svakodnevno izloženi što zbog potrebe posla, što zbog razonode, a to je produljeno gledanje u različite zaslone elektroničkih uređaja, dodatno doprinose učestalosti pojavnosti suhog oka i zamora očiju.
Klimatizacijski sustavi također pridonose iritaciji površine oka, stoga je briga za zaštitu površine oka postala gotovo neizostavan dio svakodnevne higijene. Pritom je potrebno izbjegavati sredstva koja sadrže konzervanse jer narušavaju prirodni integritet suznog filma oka i mikrobioma.
Vinka Vukosav, dr. med., specijalist alergologije i kliničke imunologije , KBC Sestre Milosrdnice
1. Kako najbolje voditi brigu o svojem imunitetu?
Imunitet je sposobnost organizma da se obrani od patogenih organizama – virusa, bakterija, parazita i gljivica te njihovih toksina. Može se reći da je imunitet interaktivni sustav koji, ako dobro funkcionira, neće dovesti do oboljenja, a jednako tako neće dovesti ni do razvoja alergijskih reakcija iako smo izloženi alergenima. Znači, ako je naš imunološki sustav zdrav, možemo očekivati kvalitetan život, a u suprotnom možemo biti podložni raznim infekcijama, a kod pretjerane aktivnosti i alergijama. Da bismo imali dobar imunitet, na nama je da promijenimo životne navike. Živimo u vremenu kada smo izloženi svakodnevnim stresovima.
Redovita fizička aktivnost, pa i od samo pola sata, održavanje normalne tjelesne težine, uravnotežena prehrana, izbjegavanje konzumacije alkohola i prestanak pušenja, dovoljne količine sna, pravovremeno postavljanje određenih dijagnoza i liječenje, cijepljenje, izbjegavanje stresa… samo su neke od životnih navika koje uvelike mogu promijeniti naš imunosni sustav i tako nam omogućiti bolji i kvalitetniji život. Vrijedi napomenuti i da pretjerano uzimanje antibiotika u ranom djetinjstvu dovodi do narušavanja crijevne mikroflore u vrijeme imunološkog razvoja, što bi također moglo utjecati na razvoj alergijskog fenotipa.
2. Što možemo sami činiti da ne dobijemo alergije?
Alergija je neuobičajen i neprimjeren odgovor imunosnog sustava na različite okolišne čimbenike tj. alergene. Ovisno o uzroku, alergije mogu biti sezonske i cjelogodišnje. Nažalost, u posljednje vrijeme alergijske su bolesti u značajnom porastu i bitno je istaknuti da značajnu ulogu u njihovu nastanku ima i naslijeđe tj. genetska predispozicija, pa ako su roditelji atopičari, velika je vjerojatnost da će i djeca razviti alergiju (ipak, to nije pravilo). Velik utjecaj na nastanak alergija ima i okoliš, odnosno trajanje izloženosti određenom alergenu. Na nama je da promijenimo životne navike ako primijetimo da nam određeni okolišni čimbenici smetaju.
Na primjer, ako nam smeta pelud, bitno je izbjegavati boravak na otvorenom kada je koncentracija peluda visoka (treba pratiti biometeorološku prognozu). Također je važno u tim situacijama ne koristiti kontaktne leće, koje na sebe privlače alergene. Treba i izbjegavati zadimljene prostore ako smo primijetili da nam smeta dim, a ako su kućni ljubimci uzrok alergija, bilo bi dobro držati ih izvan stambenog prostora. Ne smijemo zaboraviti da kozmetika i lijekovi također mogu biti uzrok alergija oka i tada ih je poželjno izostaviti iz upotrebe.
3. Što znači da je oko imunološki privilegiran organ?
Određeni organi u našem tijelu imaju sposobnost tolerancije na antigene, a da pritom ne dođe do upalnog imunološkog odgovora. Takvi su organi imunološki privilegirani i u tu skupinu ubrajamo središnji živčani sustav, testise, posteljicu, fetus i oči.
Da oko ima poseban odnos s imunosnim sustavom, otkriveno je četrdesetih godina prošlog stoljeća, kada je primijećeno da transplantati stranog tkiva postavljeni u prednju komoru oka nisu odbačeni, što će poslije rezultirati time da je oko organ s iznimno niskom stopom odbacivanja transplantiranih rožnica. Imunološka privilegiranost je evolucijska prilagodba, aktivan proces u kojem specijalizirana tkiva i imunološki sustav surađuju u pružanju imunološke zaštite bez rizika od imunopatogenetske ozljede tkiva. Ona ima za cilj zaštititi osjetljive organe od snažne upale koja može smanjiti njihovu funkciju i ugroziti dobrobit pacijenta.
Postoji nekoliko mehanizama zaduženih za privilegiranost, a to su anatomske, stanične i molekularne barijere, imunološka tolerancija i imunološki supresorno intraokularno mikrookruženje. Narušavanjem jednog od tih mehanizama dolazi do patoloških zbivanja, što može rezultirati oštećenjem pojedinog organa, u ovom slučaju oka, a ako se na vrijeme ne primijeti i ne reagira adekvatnim liječenjem, i gubitkom vida.
Stručnjaci otkrivaju kako spriječiti svaku drugu bolest oka
Vodeći stručnjaci X-Laba, expert research huba JGL-a analiziraju za vas najnovija istraživanja i, primjenjujući holistički pristup otkrivaju kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za naše cijelo tijelo. Vodeći oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, nutricionisti, otorinolaringolozi, estetski kirurzi, obiteljski liječnici, farmaceuti i inženjeri donose što nam sve mogu otkriti suhe oči i koje simptome ne treba zanemariti, kako su oči povezane s imunitetom i kako imati svjež i bistar pogled svaki dan.
Pročitaj više OVDJE!
Ugledna neurologinja: Koji su sve uzroci i koja je najčešća glavobolja te kakve probleme radi našim očima
Oko je povezano s neuromišićnim strukturama u očnoj šupljini te čitavom dužinom vidnog puta sa središnjim i autonomnim živčanim sustavom. Zato brojne neurološke bolesti mogu imati i oftalmološke simptome. Na koje simptome treba posebno obratiti pozornost? Za X Lab JGL-a analizira ugledna neurologinja s KBC-a Zagreb prof. dr. Marija Bošnjak Pašić. Evo što učiniti ako osjetite dvostruki vid koji se može pojaviti na jednom ili oba oka. Pročitaj više OVDJE!
Stručnjak s Rebra analizira zašto su za zdrave oči važni i sinusi, evo kako brinuti o svom zdravlju
Očni mišići mogu raditi danju i noću bez odmora te su, uz srce, najbrži i najopterećeniji u tijelu. Oko je povezano s neuromišićnim strukturama u očnoj šupljini te čitavom dužinom vidnog puta sa središnjim živčanim sustavom. I ne samo to – i paranazalni su sinusi anatomski u izrazito bliskom odnosu s orbitalnom šupljinom u kojoj se nalazi očna jabučica s očnim mišićima i očnim živcem. Zato su, upozorava u X Labu JGL-a doc. dr. Ratko Prstačić, voditelj Odjela za fonijatriju KBC-a Zagreb, sinusi vrlo važni za zdravlje očiju i potrebno je paziti na higijenu nosa kako bismo imali zdrave oči! Pročitaj više OVDJE!
Štitnjača i oči: Ugledna liječnica objašnjava vezu i otkriva jednu stvar koju možemo odmah poduzeti
Crvenilo, osjećaj nadraženosti oka, osjetljivost na svjetlost, suho oko, pritisak u očnoj jabučici, ograničena pokretljivost oka, viđenje dvostruke slike jednoga predmeta, zamućenje vida.... Sve to i drugi znakovi koji ukazuju na pojačan rad štitnjače mogu biti simptomi teške bolesti koja predstavlja najveći rizik za – pušače. Zato je prestanak pušenja jedna stvar koju odmah možete poduzeti da biste unaprijedili svoje zdravlje i zaštitili oko, objašnjava jedna od vodećih stručnjakinja doc. dr. sc. Maja Baretić, endokrinolog te član hrvatskog tima Europske grupacije za Gravesovu orbitopatiju (EUGOGO). Pročitaj više OVDJE!
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji JGL-a i medija, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content&Technology – C3 Croatia.