Prije deset godina Zagreb je uz Tzew, poljski grad sa 60 tisuća stanovnika, bio nazvan biciklističkim „gradom početnikom“. Glavni grad Hrvatske je 2011. imao manje od tri posto vožnji biciklom s obzirom na ukupno stanovništvo, nedovoljno razvijenu biciklističku infrastrukturu te prometnice koje su projektirane samo za automobile. Deset godina kasnije Zagreb, kao i ostali hrvatski gradovi, bilježi porast bicikliranja, ali pred njim i dalje stoje izazovi koji čekaju rješenja.
Vožnja biciklom raste
Dok Berlin promovira urbanu mobilnost proširenjem biciklističkih staza te električnim javnim transportom najkasnije do 2030. godine, a London testira zabranu prometovanja svim automobilima s unutarnjim sagorijevanjem u središtu grada kako bi dao veći prostor biciklima, u glavnom gradu Hrvatske bilježi se porast vožnje biciklom. Prema posljednjem izvještaju Državnog zavoda za statistiku, bicikl kao prijevozno sredstvo je porastao te se njime sada ostvaruje 5,4 posto putovanja na godinu.
„Broj biciklista raste, a svakako je primjetan porast unazad godinu dana otkad je počela pandemija koronavirusa. Rast se najbolje vidi na prometnicama i uobičajenim mjestima bicikliranja, npr. Jarun, putem gužvi na biciklističkim parkinzima, po statistikama prodaje iz trgovina biciklima i opreme, kao i dužini čekanja na npr. servis bicikla.“, navodi udruga Sindikat biciklista.
„Smanjenjem prometa automobila i aviona, prodisali su svjetski gradovi koji su inače poznati po izrazito velikom onečišćenju zraka.“, nadodaju. Najbolji primjer koliko bicikl pogodno djeluje na okoliš obilježila je upravo 2020. godina kada se cijeli svijet usporio, pa tako i u prometu, a Hrvati su još više posegnuli za biciklima kao zdravom obliku prijevoza, bilo za rekreaciju ili za posao.
Infrastruktura – najvažniji preduvjet povećanja biciklista
U volonterskoj udruzi Sindikat biciklista, koja je prepoznata kao udruga za poseban doprinos i promociju bicikliranja u lokalnoj zajednici, zalažu se za sigurnu vožnju biciklom i bez kršenja zakona. Nadodaju kako prioritet mora postati kvalitetna alternativa motornim vozilima te se zalažu za kvalitetnu izgradnju biciklističkih trasa.
„Provjereni način za značajno poticanje održivog prometa, odnosno destimulaciju prekomjernog motoriziranog prometa je preraspodjela prostora koji je do sada nepravedno primarno dodjeljivan motoriziranom prometu. Primjere je moguće naći u mnogim europskim gradovima kao što su Berlin, Budimpešta, Beč, Pariz; u njima je biciklistički promet u 2020. godini doživio pravi procvat upravo zbog mjera prilagodbe prometnica biciklistima.“, komentiraju iz Udruge.
Međusobna tolerancija i suživot
Mnogi zaboravljaju da biciklisti u Hrvatskoj nisu homogena skupina nego su biciklisti često i vozači automobila te pješaci stoga su edukacija, prometna kultura i tolerancija ključni. Također, pješaci i biciklisti spadaju u najranjivije skupine u prometu te ih je potrebno zaštititi.
„Često ne razmišljamo kao biciklist dok smo pješak što dovodi do stvaranja nervoze i potencijalne nesreće. Uz toleranciju svakako treba raditi na edukaciji, informiranosti i širenju obveze odgovornosti svih sudionika u prometu. Većina problema proizlazi iz loše infrastrukture, ali i neznanja i nepoštivanja pravila, bez obzira je li riječ o biciklistu, vozaču ili pješaku. Nadamo se da će nadležne institucije prepoznati potrebu uvođenja sustavne obvezne edukcije o prometnim propisima u obrazovni sustav, a koja trenutno ne postoji.“, napominju iz Sindikata.
Bicikl kao zeleni oblik prijevoza
Osim povećanja biciklista u Hrvatskoj, kreiraju se i akcijski planovi za razvoj cikloturizma. EuroVelo je projekt europske biciklističke federacije čiji je glavni cilj povezati postojeće nacionalne i regionalne rute u jedinstvenu europsku mrežu. Naime, kroz Hrvatsku trenutno prolaze četiri takve rute – Dunavska, Jadranska, Dravska ruta te ruta Baltik-Jadran te .
Porast korištenja bicikla za prijevoz i razvitak cikloturizma ne iznenađuju jer ipak je riječ o najzdravijem i ekološki najprihvatljivijem obliku prijevoza. Bicikliranje je i oblik aerobne tjelovježbe, tzv. kardio koji smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Vožnja biciklom 25 minuta dnevno, umjesto vožnje automobilom, smanjuje emisiju ugljičnog dioksida za 165 kg na godinu, a pogodno djeluje i na troškove koji su s obzirom na tip vozila - minimalni.
Neupitno je da za kvalitetno bicikliranje po terenu biciklisti moraju odabrati i kvalitetan bicikl, i to treba biti jedan od glavnih preduvjeta za osjećaj ugode prilikom vožnje. Za dobar bicikl budući vozači trebaju obratiti pozornost na svoju visinu te shodno tomu i kolika će biti veličina biciklističke rame. Neizostavno je i znati na kojem terenu će se bicikl voziti - po cesti, po brdovitom terenu ili kombinirajući različite terene.
Postanite i vi dio pozitivne promjene u vozačkoj kulturi i posegnite za novim biciklom. Pevex ima bogatu ponudu različitih bicikala i biciklističke opreme za sve uzraste i potrebe po pristupačnim cijenama, a njihovi stručnjaci u poslovnicama odgovorit će na svako vaše „biciklističko“ pitanje te vas zasigurno uputiti na bicikl koji najbolje odgovara vašim potrebama.
Sadržaj nastao u suradnji s Pevexom.