Božićno čudo u Svetoj Katarini

Irački naftaš vratio se iz Hrvatske kući prvi put u životu hodajući bez štaka

Foto: Hassan Haidar Diab
irački naftaš na liječenju u Hrvatskoj
Foto: Hassan Haidar Diab
irački naftaš na liječenju u Hrvatskoj
Foto: Hassan Haidar Diab
irački naftaš na liječenju u Hrvatskoj
24.12.2014.
u 21:00
Nakon samo dva mjeseca liječenja u hrvatskoj bolnici, Husein Al- Rikabi odbacio je štake
Pogledaj originalni članak

O tako veličanstvenom dočeku Husein Al-Faris Al-Rikabi, suvlasnik naftne kompanije ATTA ALTHAMER CO, nikada nije mogao ni sanjati.

Više od dvije tisuće ljudi, među njima vođe plemena, zastupnici u iračkom parlamentu, ministri, dočekalo je Huseina u zračnoj luci u Basri na jugu Iraka, nakon dva mjeseca liječenja u specijalnoj bolnici Sv. Katarina u Hrvatskoj.

Husein je rođen s deformacijom desne noge te je obišao cijeli svijet u nadi da će mu netko pomoći, ali u brojnim vrhunskim bolnicama dobio je odgovor kako se mora pomiriti s time da će cijeli život hodati uz pomoć pomagala. No, sada se vratio kući hodajući kao svaki zdrav čovjek.

– Nisam mogao vjerovati da ću nakon toliko godina napokon hodati bez pomagala. Iako sam od početka bio skeptičan i nisam vjerovao da ću, nakon 41 godinu, prohodati. Bojim se i sada da je to samo san i da ću se jednog dana iz njega probuditi – priznaje Husein s kojim smo razgovarali tijekom njegova povratka u rodnu Basru te ga jedva čuli od truba automobila i glasne glazbe.

Foto: Hassan Haidar Diab

Foto: Hassan Haidar Diab, "Sreća što svi nisu znali da dolazim jer bi i Basra bila premala za moje veliko pleme, ima nas sto tisuća"

Veliko pleme

– Podignut je šator u koji je smješteno više od dvije tisuće ljudi. Sto janjadi i dva vola nisu bili dovoljni da počasti ljude koji su se spontano počeli okupljati. Moje je pleme veliko. Ima nas više od sto tisuća. Sreća što ne znaju svi da dolazim, jer bi Basra inače bila premalena – presretan je Husein koji je u Hrvatsku došao sa štakama, a otišao bez njih.

Na spasonosni zahvat odlučio se zahvaljujući susretu s poslovnim partnerom šeikom Faresom Al Tayy Al Salamom, savjetnikom za poslove s Irakom, inače i prijateljem dr. Dragana Primorca, koji mu je predložio specijalni pregled kod njega u klinici Sv. Katarina.

– Nakon pregleda, dr. Primorac mi je kratko i jasno rekao što treba učiniti kako bih za samo dva-tri mjeseca mogao hodati, što se i obistinilo. Iako sam došao poslovno na samo par dana kako bih potpisao neke ugovore, odmah sam pristao na operaciju kojom mi je amputirana desna potkoljenica i odmah započeo s rehabilitacijom – prisjeća se Husein.

Foto: Hassan Haidar Diab

Foto: Hassan Haidar Diab, Kao žrtva režima Sadama Huseina još donedavno Husein nikamo nije mogao bez oslanjanja na štake

Osim što zahvaljujući dr. Primorcu danas hoda, Husein je uopće živ zahvaljujući bogatstvu svoje obitelji. Naime, njegova je obitelj iračkom režimu za vrijeme vladavine Sadama Huseina platila čak pola milijuna dolara u zamjenu za zatvorsku kaznu umjesto vješanja na koje je bio osuđen. Kako nam je bio ispričao, Husein je već kao srednjoškolac sudjelovao u prosvjedima protiv režima Sadama Huseina jer više nisu mogli živjeti pod takvom represijom. Nakon okupacije Kuvajta i Pustinjske oluje, Iračani na jugu digli su pobunu protiv njegova režima. Puno mladih Iračana ubijeno je bez suđenja. Spletom okolnosti, Husein je završio u Sadamovu zatvoru.

– S nama su u srednjoj školi bili i Sadamovi doušnici te su dojavili da sam sudjelovao u prosvjedima i smijao se vicu o Sadamu Huseinu. Onaj tko je ispričao vic pogubljen je na licu mjesta, a ja sam kao 18-godišnjak završio u najzloglasnijem zatvoru u Bagdadu. Unatoč tome što sam invalid, tukli su me dan i noć, mjesec dana bez prekida, od čega mi se invalidnost još više povećala. Za pola milijuna dolara, kazna na smrt vješanjem koja mi je bila dosuđena smanjena je na šest godina strogog zatvora. Iz kojeg sam nakon tri godine ipak uspio izići – prisjetio se Husein te rekao da će ubuduće svoj novi rođendan slaviti 20. prosinca kada je hodajući na obje noge prvi put stao na iračko tlo.

Medicinski fenomen

Oduševljenje ne krije ni liječnik koji ga je vratio u život.

– Moram priznati da smo bili pred velikim izazovom jer je riječ o pacijentu koji je cijeli život imao poremećenu dinamiku, jer nikada nije hodao normalno pa su mu oslabjeli mišići i zdjelica. Nije teško staviti protezu osobi koja je izgubila nogu ali i hodala cijeli život. Husein nije imao osjećaj ravnoteže i nije znao hodati. Zato kažem da je to medicinski fenomen. Njegovu uspjehu veselimo se kao da nam je dio obitelji. Kada je prohodao, i njemu i meni potekle su suze radosnice – prisjeća se dr. Primorac.

A Husein? Fešta u Basri, kazao nam je, trajat će do ranih jutarnjih sati. Svi poglavice plemena koji su držali govor, kako je naš običaj, zahvalili su Bogu i Hrvatskoj. U Basri, koja ima pet milijuna stanovnika, Hrvatsku su znali po Mandžukiću, Modriću i Rakitiću, a sada je, kaže, svi znaju i po vrhunskoj medicini.

Foto: Hassan Haidar Diab

Foto: Hassan Haidar Diab, "Kada je Husein prohodao, i njemu i meni potekle su suze radosnice", kaže prof. dr. Dragan Primorac iz Sv. Katarine

>>Iračanin Husein Al-Faris Al-Rikabi: U Hrvatskoj ću prohodati

'NISMO DOVOLJNO ULAGALI GODINAMA'

Trumpove izjave zabrinule su ovu europsku državu, odmah su počeli ulagati u obranu: 'Nismo na prodaju'

Na Trumpove zahtjeve za vlasništvom i kontrolom Grenlanda je Grenlandski premijer Mute Egede rekao kako "nisu na prodaju", a dodao je kako bi Grenlanđani i dalje trebali biti otvoreni za suradnju i trgovinu, posebice sa svojim susjedima. Analitičari ističu kako je o ovom planu Danska raspravljala već duže vrijeme te kako to nije direktan odgovor na Trumpove komentare.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 20

Avatar f@nky
f@nky
06:46 25.12.2014.

..izgleda da je Primorac bolji doktor nego političar

Avatar Equinox
Equinox
01:17 25.12.2014.

Sto rec? Bravo!

US
USA
22:58 24.12.2014.

Koliko sam shvatio covjeku su odrezali potkoljenicu, fizikalnom terrapijom povecali misicnu masu i snagu misica, te zdjelice i stavili ortopedsku protezu. Zar nije to bitnije za citatelja od toga da se taksativno navodi broj janjaca i ljudi.