Iskusite srednjovjekovne fešte, uživajte u arhaičnim napjevima i plesovima te ukusnoj mediteranskoj hrani

Želite li potpun odmor u prelijepim krajevima Hrvatske, prepustite im se svim čulima i budite spremni i na neuobičajene doživljaje. Jedinstvena iskustva koja odražavaju tradiciju, povijest i dušu stanovnika pojedinoga kraja prepoznao je i UNESCO, pa je čak 13 tradicijskih pojavnosti zaštitio kao dio nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Ako vas ovog ljeta put nanese na Hvar, svakako svratite u benediktinski samostan u gradu Hvaru gdje će vas zadiviti nježno, prozračno tkanje čipke od agavinih vlakana koje izrađuju sestre benediktinke i koje se može vidjeti samo u njihovu samostanu. Na otoku Pagu moći ćete uživo vidjeti još pokoju vrijednu čipkaricu kako stvara pašku čipku na gradskim ulicama, dok je u Kneževoj palači uređena Galerija paške čipke. Prelijepa čipka bit će i najljepši mogući suvenir koji ćete ponijeti iz Lepoglave.

Svatko tko je u Dubrovnik došao 3. veljače, kada se u tom gradu održava Festa svetoga Vlaha, doživjet će Dubrovnik na novi način. Proslava dana svetoga Vlaha održava se od 972. godine te stanovnike Dubrovnika i okolice i danas ispunjava ponosom. No, Dubrovnik nije samo u vrijeme feste u znaku svetoga Vlaha već ćete se s pričom o zaštitniku grada susretati u svakom trenutku i na svakom mjestu, a kipić sveca možete ponijeti i kao uspomenu na kameni grad.

Proljetni ophod kraljica ili ljelja iz slavonskoga sela Gorjana svojom živopisnošću nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Slavonske kraljice jednom godišnje, na katolički blagdan Duhova, u svečanim šarenim narodnim nošnjama pjevaju i izvode ples s mačevima. No, ljelje su toliko popularne da su postale gotovo obvezni dio svakog folklornog nastupa slavonskih folkloraša.

I ophod zvončara iz Kastavštine u vrijeme karnevala jedan je od zaštićenih običaja. Odjeveni u „strašne“ maske i s velikim zvonima oko pasa, zvončari se svom silom trude otjerati zle duhove i prizvati proljeće. Živopisan je to običaj koji uvijek privuče na tisuće turista.

Procesija „Za križen“ s Hvara korijene vuče iz srednjega vijeka, a i u suvremeno doba zadržala je autentičnost i svetost kakvu je imala i u davna vremena. Procesija se održava na Veliki četvrtak, počinje noću, a završava u zoru. Križonoša tijekom osam noćnih sati prođe 25 kilometara noseći teški križ bosih nogu, no velika je to čast za svakog Hvaranina. Autentičnosti obreda pridonose i pjevači, kantaduri, koji pjevaju pasionski tekst iz 15. stoljeća Gospin plač.

Jedan od najpoznatijih tradicijskih običaja je Sinjska alka, viteški turnir u Sinju, koji se održava u spomen pobjede nad Turcima 1715. godine. Dođite u kolovozu na 301. izdanje Sinjske alke i uživjate u jedinstvenoj atmosferi alkara, ukrašenih odora, gizdavih konja i utrci koja izaziva pokliče oduševljenja svakim pogotkom „u sridu“. Prednatjecanja bara i čoja održavaju se 5. i 6. kolovoza, a veliki finale alke 7. kolovoza. Čak i ako ne stignete u Sinj na alkarsko natjecanje, sve o alci možete doznati u nedavno uređenom Muzeju Sinjske alke u Alkarskim dvorima.

Na UNESCO-vu popisu zaštićene nematerijalne baštine je i nekoliko glazbenih tradicija. Takvo je istarsko i primorsko dvoglasno pjevanje tijesnih intervala. Obično se pjeva uz pratnju narodnih instrumenata po istarskoj ljestvici i čut ćete ga na svim lokalnim manifestacijama. Pridružio im se i bećarac, vokalni ili vokalno-instrumentalni napjev koji njeguju stanovnici Slavonije, Baranje i Srijema. Bez njega nema nijednog slavlja ili zabave u tim krajevima jer bećarci podižu atmasferu svojim porukama prožetim humorom.

Nijemo kolo iz Dalmatinske zagore, zatvoreni kružni ples koji se izvodi bez glazbe, impresionira snagom, baš poput okolne prirode. Često se izvodi na manifestacijama u Sinju i okolici, poput Sinjskog sajma sela (4. - 6. kolovoza), Uz gangu i bukaru u Cisti Velikoj, na Danima komina, pure i bronzina u Tijarici i manifestaciji Vesta Festa u Vrpolju, koje se sve održavaju u kolovozu. Već 7. svibnja nijemo kolo možete vidjeti na Smotri folklora u Novom Vinodolskom na kojoj će gostovati i Udruga za očuvanje baštine cetinskog kraja.

Izvor: Crofilm

Dalmatinsko klapsko pjevanje upotpunjuje taj glazbeni popis. Pjeva se višeglasno, izvorno bez instrumenata i „na uho“. Pjesmu obično povede najviši glas, a pridružuju mu se ostali. U Dalmaciji ćete ga čuti gotovo na svakom „kantunu“, a u Omišu se tradicionalno održava Festival dalmatinskih klapa. Ovogodišnje jubilarno, 50. izdanje festivala traje od 4. lipnja i tijekom srpnja u Omišu i na srednjedalmatinskim otocima: na Korčuli (Blato), Braču (Bol) i Visu (Komiža). Završna večer ženskih klapa održat će se u Omišu 22. srpnja, a muških klapa dan kasnije.
Arhaični glazbeni izričaj ojkanje (ili treskanje, orzenje, rozganje) na UNESCO-vu je popisu kao ugoržena kulturna baština. To je jedan od najstarijih glazbenih izričaja u Hrvatskoj, koji – pretpostavlja se – korijene vuče iz predslavenskih vremena.

I dva zanimljiva zanata prepoznata su kao vrijedna zaštite: izrada drvenih tradicijskih igračaka iz Hrvatskog zagorja i medičarski obrt iz sjeverne Hrvatske. Drvene i šareno obojane igračke poput konjića, klepetaljki, svirala, ptice s kotačićima i sličnih izrađuju se u Hrvatskom zagorju od 19. stoljeća, a naći ćete ih na sajmovima na području Marije Bistrice i Gornje Stubice. Drage osobe darujte licitarima, odnosno šarenim kolačima od tijesta ukrašenima šećernom smjesom i ogledalcima, koji su tipični za središnji i nizinski dio Hrvatske. Najčešće su u obliku srca, iako dolaze i u drugim oblicima.

UNESCO je na svoj popis zaštićene nematerijalne baštine uvrstio i mediteranski način prehrane, uobičajen u područjima uz obalu, na otocima i djelomice u zaleđu. Prehrana bogata ribom, zelenim sezonskim povrćem i maslinovim uljem prepoznata je ne samo kao zdrava, već i kao dio tradicije i kulture stanovnika priobalja. Stoga se pri svakom putovanju u te krajeve prepustite uživanju u plodovima dalmatinskog podneblja.