Sezona je obilja vrhunske robe na našim tržnicama što znači da smo u onom dobu godine kad količina namirnica u hladnjaku lako može izmaknuti kontroli dok pokušavamo ugurati još samo jednu vrećicu povrća ili začina. Ispravno skladištenje proizvoda tako može postati izazov, ali postoje neki trikovi i strategije kako organizirati svu tu količinu povrća da ostane dovoljno dugo svježe i iskoristivo.
Kad kući donesemo veliku količinu, uvijek je primamljiva ideja da povrće radi efikasnosti očistimo u jednom potezu, ali to nije uvijek najbolji pristup ako želimo da ostane svježe dulje od nekoliko dana. Lisnato povrće poput zelene salate i radiča, primjerice, osjetljivo je na uvenuće i truljenje koje uzrokuje previše, jednako kao i premalo vlage, zato je stvarno potrebno malo više pažnje obratiti na način kako ćemo ga pripremiti za čuvanje u hladnjaku.
Prvo što učinim kad se vratim kući s tržnice jest brza inventura svega što sam kupio: napravim raspored obrade, čišćenja i skladištenja. Salate i slično razdvajam u dvije kategorije. U prvoj skupini je ono što ću iskoristiti u roku od dan-dva, a u drugoj ono što kanim uskladištiti u hladnjaku na dulji rok. U načelu, nježne sorte poput crvenog lišća, puter-salate, mješavine zelenog bilja i nježnog rastresitog lisnatog zelenila poput mlade rikole ili špinata imaju kraći rok trajanja i ne mogu dugo ostati svježe za razliku od mesnatijeg zelenila, primjerice kelja, radiča ili endivije. To je razlog zašto će delikatnija roba nužno ući u skupinu “upotrijebi prvo” i te se namirnice trebaju odmah očistiti i obraditi, dok one otpornije spadaju u kategoriju “rješavaj kasnije”, osim ako ćemo ih baš odmah kuhati. Namirnice koje nemamo namjeru konzumirati u roku od nekoliko dana najbolje je ostaviti cjelovitima i neopranima sve dok ih ne budemo spremni koristiti. Na taj način ograničavamo njihovu izloženost prekomjernoj vlazi koja uzrokuje truljenje ili prekomjernom sušenju nakon pranja, što također može lako dovesti do preranog uvenuća.
Cijele glavice salate najradije čuvam u zatvorenoj prozirnoj posudi ili u vrećici s patentnim zatvaračem umotane u papirnati ručnik. Papirnati ručnici pomažu upijanju vlage, dok prozirni spremnik osigurava da mogu promatrati razvoj situacije u hladnjaku. Prije nego što bilo koji komad ode u hladnjak, uvijek uklonim sve gumene trake koje zajedno drže gomilu proizvoda. Gumice olakšavaju prodaju i kupnju povrća, ali one su istovremeno loše za skladištenje jer oštećuju stanične stijenke i ubrzavaju truljenje. Torbe s patentnim zatvaračem također su vrlo pogodne za skladištenje u hladnjacima koji imaju funkcionalne ladice, samo treba pripaziti da ne zgnječimo povrće. U ograničenom prostoru hladnjaka prozirne plastične kutije idealne su za skladištenje. Uz njihovu pomoć i uz dobru organizaciju možemo ostvariti više prostora u hladnjaku jer u jednoj posudi možemo držati više različite osjetljive zelene robe. Primjerice, u proljeće jednu kutiju mogu koristiti za medvjeđi luk, češnjak i mladi luk, a ljeti je jedna plastična kutija gotovo uvijek dovoljna za sve bobičasto voće.
Evo kako ispravno očistiti i kratkoročno čuvati neke od namirnica. Salate i zelenilo za kuhanje potrebno je oprati. Započinjemo punjenjem najveće posude koju imamo hladnom vodom. Glave salate ili cikorije, primjerice, razdvajamo na pojedinačne listove, odbacujući one krupne. Listove valja razdvajati pojedinačno, nježno ih odvajajući od glave, umjesto da ih se nožem odsiječe u podnožju što može naštetiti salati. Šaku zelenila stavljamo u posudu s hladnom vodom, a onda listove lagano potapamo u bazen i vrtimo sve dok se s listova ne spere sva nečistoća, razne krhotine ili mala stvorenja koja su možda s polja preko tržnice doputovala kući s nama. Važno je da bazen za pranje ne bude pretrpan, uvijek mora biti dovoljno mjesta da voda uđe između listova. Najbolje je biti strpljiv i raditi u serijama. Također, nikada nemojte započeti sa zelenilom u praznoj posudi koja se zatim napuni vodom jer čak i mlaz iz slavine može oštetiti nježnu salatu.
Nakon što salata bude čista nakon kupanja u dovoljno hladne vode, valja je nježno izvaditi. Loša je, kontraproduktivna varijanta da jednom rukom držite listove u posudi, dok drugom naginjete posudu i izlijevate vodu. To ćete učiniti samo ako nečistoću želite ostaviti na dnu posude. Dok vadite listove iz posude, možete osjetiti jesu li doista dobro oprani ili je zaostalo nešto pijeska ili usitnjene zemlje. Neko povrće raste na većoj dubini u zemlji od drugog, a neki poljoprivrednici više ispiru svoje proizvode od drugih. Ako osjetite da je lišće i dalje pjeskovito, izlijte vodu iz posude, operite, napunite je ponovo i ponovite postupak pranja.
Tri koktela za podizanje imuniteta, a sve su namirnice nadohvat ruke:
Nakon što povrće ostane bez prljavštine, protresite ga i prenesite u mašinicu, sušilicu za salatu. Nikad je nemojte napuniti do vrha. Nakon minutu, dvije obrade u sušilici listovi salate bit će u idealnom stanju, izvana dovoljno suhi, a iznutra opet dovoljno vlažni za konzumaciju. Ali nemojte ga takvo lišće pakirati u vrećice za skladištenje u hladnjaku, odolite tom porivu. Nakon centrifuge listovi su još uvijek prevlažni za držanje u hladnjaku, brzo će početi proces truljenja. Umjesto toga, obložite pladanj ili lim za pečenje čistom kuhinjskom krpom, stavite osušenu salaticu u jednom sloju i postavite pladanj u dobro prozračen i hladan dio svog doma. U hladnijim mjesecima to bi moglo biti uz otvoren prozor, a ljeti blizu klima-uređaja. Ako imate dovoljno mjesta, možete slijediti taj trag i nepokrivene pladnjeve staviti u hladnjak da se listovi ondje osuše do kraja. Ipak, treba imati mjeru, salatu ne želite totalno osušiti, smjerajte na 90 do 95 posto.
Ako je salata posve suha, počet će brzo venuti, zato želimo da zadrži malo vlage kako bi ostala svježa i živahna. Kad je zeljasto povrće dovoljno spremno, upakirajte ga u prozirne vrećice, ali imajte na umu da su pojedinačni listovi znatno osjetljiviji od cijele glavice salate. Oprano i osušeno zelje stavite u kutije na način da između njih posložite sloj papira ili čistih kuhinjskih ručnika, uvijek pazeći da ne pretrpate kutiju. Ručnici će upiti višak vlage, a slojevi će spriječiti zelje da težinom zdrobi ono na koje se nalazi na dnu kutije, mjestu s kojeg uvijek kreće proces truljenja. Primjenjujući ovu tehniku, salatu u hladnjaku sigurno možemo sačuvati barem za sljedeća tri, a lisnato povrće poput kelja oko pet dana. Uz malo truda, tehnike i vremena provedenog u druženju s namirnicama, osiguravamo da nam ne istrune brzo pa da ga moramo baciti. Uništavanje namirnica zbog nemara i njihovo bacanje je zločin.
Jeste li već posjetili hit instagramsko mjesto u Rovinju?