U krizi u kojoj se svako sedmo hrvatsko kućanstvo slama pod dugovima, dok nam iz HNB-a predviđaju još teža vremena, potrošačke navike mnogih, htjeli mi to ili ne, već su se promijenile. Mogućnosti štednje i investicija imaju još samo rijetki, dok se velika većina kućanstava, od kojih 10%, prema analizi GfK, već naveliko prodaje i nekretnine, zlato i ostalo da bi pokrili makar tekuće troškove, svakodnevno pita gdje i na čemu još mogu uštedjeti.
Loša je vijest da se nije lako izvući iz dugova kad jednom zapadnemo u njih, no dobra je vijest da se odricanjem ili racionalizacijom nekih oblika potrošnje još uvijek može naći koja kuna više u novčaniku, koja bi nam u nekim trenucima mogla značiti pravo malo bogatstvo. Za početak napravite vlastiti “stres test” i izračunajte prelaze li vam troškovi mjesečne prihode. Ne možete li ni uz odobreni minus pokriti tekuće režije i druge izdatke poput računa po karticama, vrijeme je da se zapitate kako još možete uštedjeti ili pak pojačati prihode nekim dodatnom poslom ili hobijem.
bezveze. ako budemo tako štedili manje će prihode imati trgovci, oni će otpustiti dio ljudi, manje će robe biti na policama, pa će ljudi još manje kupovati, i svi će početi propadati. ovo s telefonima je ok, ionak je glupo davati za mobitel 350 kuna, a za struju 200, i još kukati kako je preskupa struja, ili pa voda. kupite auto kojeg možete održavati, a ne mrcine koje puno koštaju. ionako se sami vozite u njima. a sva ta štednja samo slabi ekonomiju. ne vjerujete? mislite da ćete svojom štednjom druge ojačati? vi neće nikome dati dio svoje zarade, taj neće ništa zaraditi, i na kraju će manje biti i za vašu plaću, pa ćete u jednom krugu svi polako gubiti.