Juraj Luka O. (19), kojem je određen istražni zatvor jer je ćirilicom po zidovima u krugu Studentskog centra Stjepan Radić ispisivao grafite “Vukovar je srpski” i četiri ćirilična slova “C”, dijete je vukovarskih branitelja. Iako je nadležno tužiteljstvo ta (ne)djela kvalificiralo kao kaznena djela počinjena iz mržnje zbog vjeroispovijesti, odnosno nacionalnog podrijetla, iz krugova bliskih 19-godišnjaku doznajemo da u ovom slučaju nema govora o zločinu iz mržnje ni o bilo kakvoj provokaciji na nacionalnoj osnovi.
Blaža mjera
– Riječ je o odličnom studentu i sportašu čija su oba roditelja branitelji kojima je ovo jako teško palo. Mladić je malo popio i očito je da je u ovom slučaju bila riječ o mladenačkoj ludosti – tvrdi izvor blizak obitelji. Je li u ovom slučaju sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda mogao primijeniti neku blažu mjeru, iako je ispisivanje grafita ćirilicom opisano kao zločin iz mržnje, umjesto da 19-godišnjaka pošalje u Remetinec, pitali smo odvjetnicu Sanju Bezbradicu Jelavić.
– Ne mogu komentirati konkretan slučaj jer ne znam sve okolnosti, no mogu reći kako je istražni zatvor krajnja mjera kojoj se ne bi trebalo uvijek pribjegavati. Zakon propisuje mjere opreza koje se mogu primijeniti u istu svrhu. U ovom slučaju očito se može govoriti o protupravnosti, no možda su se ipak trebale uzeti u obzir i druge okolnosti budući da je riječ o starijem maloljetniku koji je još uz to bio alkoholiziran – kaže odvjetnica.
Lakše dokazivanje
Mladiću je inače istražni zatvor određen zbog opasnosti od ponavljanja djela, a neslužbeno doznajemo da je otprije evidentiran zbog oštećenja tuđe stvari, a to je djelo koje mu se, uz javno poticanje na nasilje i mržnju, i u ovom slučaju stavlja na teret. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, prošle je godine pokrenuto osam postupaka zbog zločina motiviranih mržnjom, a optuženo je 19 osoba. Od ukupnog broja predmeta, najviše zločina iz mržnje motivirano je nacionalnim podrijetlom, ukupno njih šest. Prekršajnih postupaka pokrenuto je ukupno 12.
Međutim, voditeljica Centra za mir Osijek Veselinka Kastratović smatra da je broj kaznenih djela koja se mogu kvalificirati kao zločin iz mržnje zasigurno veći.
– Tek unatrag nekoliko godina broj kaznenih djela počinjenih iz mržnje evidentira se i posebno obrađuje u godišnjem izvješću DORH-a. No, niti su navedeni podaci o kojim je djelima riječ, niti se zna broj počinitelja, niti se govori o dobnoj, spolnoj strukturi žrtve ni počinitelja – tvrdi Kastratović te dodaje kako ponekad i nadležni tužitelji radi lakšeg dokazivanja kaznenog djela idu na kvalifikacije u kojima isključuju mržnju kao motiv. •
Nije to mladenačka ludost već mržnja i nasilje.