Kava je u Europu stigla sredinom 17. stoljeća, a tada počinje i njeno širenje po okolnim zemljama koje nije zaobišlo ni Hrvatsku. Kava se u Hrvatskoj počinje konzumirati samo sedamdesetak godina nakon spomena o prvim kavanama u Beču, a u prilog tome govori i podatak kako je prva kavana u Zagrebu otvorena davne 1756. godine. Pili su je prvenstveno pripadnici viših slojeva društva, a tek između dva svjetska rata kava postaje dostupnija i ostalim dijelovima stanovništva.
Ime Julius Meinl i njegov zaštitni crveni logo, dječak s fesom na glavi, poznat je i na hrvatskim prostorima, ali manje je poznata intenzivna nazočnost na hrvatskom tržištu u prvoj polovici 20. stoljeća. Prvi Meinl shop otvoren je 1862. godine u Fleischmarktu u Beču, da bi 1905. godine bila otvorena prva prodavaonica u Zagrebu na Jelačić placu, a 1921. otvoren je centralni i proizvodni pogon za cijelu regiju - pod imenom JULIO MEINL u Vodnikovoj ulici.
U periodu od 1905. do 1939. samo u Zagrebu je otvoreno 16 prodavaonica u kojima se prodavala kava, čaj, rum, ulje, kakao, vino, šećer, džemovi, čokolade, keksi, surogati kave, praline, kompoti i druge namirnice koje se u to doba nisu mogle nabaviti nigdje drugdje na jednom mjestu. U istom periodu u ostalim područjima Hrvatske otvoreno je još 12 prodavaonica i to u: Crikvenici, Dubrovniku, Osijeku, Puli, Splitu, Karlovcu i Šibeniku . Početkom 1942. godine zatvara se proizvodni pogon u Vodnikovoj te Julius Meinl odlazi iz Hrvatske.
Julius Meinl na hrvatsko tržište ponovo ulazi 2000. godine, uz ostale robne marke iz portfelja: Bonfanti, Cremcaffe', Caffe' del Moro.
2012. godine Julius Meinl prerasta u vodećeg igrača na HoReCa tržištu s preko 25 % udjela što slavi obilježavanjem 150 godišnjice utemeljenja tvrtke uz veliku manifestaciju na glavnom zagrebačkom trgu 1. rujna ove godine i postavljanjem svjetskog Guinessovog rekorda u najvećem cappuccinu na svijetu
Julius Meinl, dio hrvatske baštine građanskog ispijanja kave
Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića
- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.
Izdvajamo 15 najboljih cjenovno pristupačnih hidratantnih krema koje stručnjaci obožavaju
FOTO Snijeg paralizirao promet prema Jadranu, autocesta zatrpana, pogledajte kako izgleda
Većina državnih cesta kroz Liku zatvorena je za sve skupine vozila zbog nanosa snijega i olujnog vjetra uključujući i državnu cestu DC1 na dionici Korenica-Ondić-Gračac
Testirali smo Xiaomi Smart Air Purifier Elite u uredu i evo što mislimo
Zrak koji dišemo često uzimamo zdravo za gotovo, no njegova kvaliteta ima značajan utjecaj na naše zdravlje.
Jedna vrsta štednje je hit među studentima: 'Studenti nisu bespomoćni kad su u pitanju financije'