Kada je pravo vrijeme za početak učenja stranog jezika?
Na ovo je pitanje teško konkretno odgovoriti, no i nastavnici i psiholozi slažu se da je najplodnije razdoblje za pamćenje i usvajanje upravo ono predškolsko. Tako je, uz već poznate dodatne satove stranih jezika, u edukacijskim ustanovama i specijaliziranim školama za jezike sve veći interes za "junior" varijante, odnosno tečajeve prilagođene mališanima koji još nisu krenuli u osnovnu školu.
Koliko oni zapravo mogu naučiti, unatoč tomu što još nemaju stečene školske navike, objasnila je Tatjana Gjurković, magistra psihologije i registrirana terapeutkinja igrom.
– Posljednja istraživanja ovog područja upućuju na to da je najbolje vrijeme za početak učenja stranog jezika u prve tri, odnosno četiri godine. To je zato što se 50 posto sposobnosti učenja razvija u prvim godinama života, a drugih 30 posto u prvih osam godina života. To znači da se glavni obrasci učenja i pamćenja u mozgu razvijaju u prvim godinama djetetova života – objasnila je psihologinja Gjurković dodavši kako je važno naglasiti da se tada jezik uči kroz igru i istraživanje te kako je iznad svega važno da se dijete pri učenju zabavi.
Upravo se u pristupu učenja prilagođenom njihovoj nježnoj dobi rađa interes za učenjem stranog jezika. Iako ga možda pokazuju dok gledaju crtiće ili programe na stranom jeziku, djeci se "školski" način učenja stranog jezika u predškolskoj dobi možda i neće svidjeti.
– Sam jezik u pravilu nije presudan, nego pristup koji se njeguje prema djetetu i njegovu učenju jezika. Ako se učenju stranog jezika pristupa kroz igru, zabavu i djetetove interese, vrlo će vjerojatno djetetu učenje biti zanimljivo – smatra Gjurković. Među najčešćim pitanjima koja zbunjuju roditelje kada je riječ o dobi u kojoj bi trebalo upisati dijete na tečaj stranog jezika jest i to treba li mališan prije imati dovoljno dobro usvojen materinski jezik. Neki će reći da je to ključno, no kako navodi psihologinja, riječ je o zabludi.
– Nije potrebno da dijete prvo dobro nauči materinski jezik. Djeca se rađaju sa sposobnošću da nauče bilo koji jezik na svijetu. Prvih šest mjeseci života bebe brbljaju proizvodeći sedamdesetak različitih zvukova koji čine sve jezike na svijetu. Pod utjecajem okoline, zvukova i riječi koje čuju, bebe će i same postupno naučiti proizvoditi iste zvukove i riječ. S vremenom bebin mozak odbaci mogućnost da proizvodi zvukove i riječi koje su smislene u drugim jezicima, ali koje ne čuje u svojoj okolini – objašnjava Gjurković.
Kako je riječ o specifičnom načinu učenja, koje potpuno mora biti prilagođeno malim polaznicima tečaja stranog jezika, profesori koji vode ovakve tečajeve obično prolaze dodatne edukacije. Među najpoznatijima u svijetu je metoda Helen Doron, koja je u Zagrebu prisutna od 2009. godine, a uz tečajeve za predškolsku dob, nudi i tečaj za bebe koje imaju do 22 mjeseca. Na ovaj način, uz igru i dobru zabavu, bebe mogu naučiti i doživjeti više od 550 riječi. Kako kaže Danijela Haralović, nositeljica Helen Doron franšize za Hrvatsku, interes roditelja iz godine u godinu sve je veći.
– Helen Doron metodu razvila je jezikoslovkinja i učiteljica Helen Doron 1985. godine. Ova jedinstvena metoda dopušta djeci već od samo tri mjeseca da uče engleski na isti način na koji uče materinski jezik, kroz redovito slušanje i poticanje – objašnjava Haralović te dodaje kako učenje stranog jezika od malih nogu ima brojne prednosti.
– Učenje od najranije dobi omogućava temeljito usvajanje engleskog jezika i pravilnog izgovora, a na taj način djeca pri korištenju engleskog jezika ne moraju prvo riječi prevoditi s hrvatskog na engleski jezik, već potpuno prirodno govore engleski jezik – objašnjava Danijela Haralović. A uz nova znanja, mališani usvajaju i dio socijalnih vještina.