U osoba sa šećernom bolešću može se pojaviti hipoglikemija - stanje u kojemu je koncentracija šećera u krvi preniska. Dijabetičari najčešće sami prepoznaju početne znakove hipoglikemije (osjećaj gladi, opća slabost, drhtavica, glavobolja, vrtoglavica, smetenost, ubrzan rad srca, smetnje vida, poteškoće u govoru, potištenost), no u nekim situacijama hipoglikemija se može pojaviti toliko naglo da ne stignu reagirati.
Neki bolesnici imaju oslabljen osjet za hipoglikemiju pa nisu svjesni da im je šećer "pao".
U jačem stadiju hipoglikemije bolesnik se ponaša čudno, kao da je pijan ili drogiran, a kako se hipoglikemija pogoršava, bolesnik gubi svijest i može pasti u komu. Događa se da okolina ne prepozna o čemu je riječ pa ne želi pomoći "pijancu" ili "narkomanu". Stoga se ovakve situacije ne smiju zanemariti u stilu "to nije moj problem" nego svakako treba pružiti pomoć osobi koja izgleda omamljeno i dezorijentirano.
Mnogi dijabetičari imaju uza sebe dijabetičku iskaznicu, privjesak na lančiću ili sličan "putokaz" koji upozorava na njihovu bolest, pa obratite pozornost na to.
Djeca ne znaju uvijek sama prepoznati hipoglikemiju pa i na njih valja obratiti posebnu pozornost, kao i na starije bolesnike koji zbog duljeg trajanja šećerne bolesti imaju povećan rizik od hipoglikemije. Starije osobe podložnije su padovima i ozljedama zbog hipoglikemije, osobito ako žive same.
OPASNA ketoacidoza
Dijabetičarima može pozliti i zbog vrlo visoke razine šećera u krvi, kada nastaje ketoacidoza ili, jednostavno rečeno, zakiseljenje organizma opasno po život, zbog kojega dolazi do gubitka svijesti i kome. Karakterističan je znak ketoacidoze da se zbog stvaranja toksičnih tvari, ketona, u bolesnikovu dahu osjeća zadah acetona, odnosno miris sličan zrelom voću. U takvim je stanjima nužna hitna liječnička pomoć!
Ako je bolesnik u hipoglikemiji, a pri svijesti je i može gutati, dajte mu u usta šećer ili slatki napitak (slatku vodu, voćni sok i slično).
Ako je u besvjesnom stanju, nemojte mu davati ništa u usta, nego pozovite hitnu pomoć. Do dolaska hitne pomoći položite bolesnika na bok i budite uz njega.
Ako dolazak medicinskog tima nije moguć, u dogovoru s operaterom hitne službe sami odvezite bolesnika u najbližu zdravstvenu ustanovu, pridržavajući se svih pravila prve pomoći o zbrinjavanju osobe koja nije pri svijesti.
Odmah pomozite
Prvi su znakovi hipoglikemije opća slabost, drhtavica, pojačana glad, vrtoglavica, smetenost, poteškoće u govoru, smetnje vida, neobjašnjiva potištenost.
1. Ako je bolesnik u hipoglikemiji, a pri svijesti je i može gutati, dajte mu u usta šećer ili slatki napitak ( slatku vo0du, voćni sok i slično).
2. Ako je u besvjesnom stanju, nemojte mu davati ništa u usta, nego pozovite hitnu pomoć. Do dolaska hitne pomoći položite bolesnika na bok i budite uz nejga.
3. Ako dolazak medicinskog tima nije moguć, u dogovoru s operaterom hitne službe sami odvezite bolesnika u najbližu zdravstvenu ustanovu, pridržavajući se svih pravila prve pomoći o zbrinjavanju osobe koja nije pri svijesti.
Hipoglikemija je stanje organizma u kojem se koncentracija glukoze u plazmi (šećera u krvi) snizi ispod normalnih vrijednosti, a često se javlja kao akutna komplikacija šećerne bolesti. Iako postoje brojne definicije, najčešće se hipoglikemijom smatraju koncentracije glukoze u plazmi ispod 3,9 mmol/L. Simptomi hipoglikemije mogu se pojavljivati čak i pri višim koncentracijama, ali najčešće se simptomi počinju javljati pri koncentracijama od približno 2,8-3,2 mmol/L, pojašnjava predsjednik Hravtskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora i pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničke bolnice Dubrava doc.dr.sc. Dario Rahelić.
Najčešći uzroci hipoglikemije su: zakašnjeli ili preskočeni obrok, prevelika doza inzulina ili drugog lijeka za liječenje šećerne bolesti, promjena mjesta injiciranja inzulina, neplanirana ili pojačana tjelesna aktivnost te konzumacija alkohola. U osoba sa šećernom bolešću hipoglikemija je česta posljedica liječenja same bolesti, a njezina se učestalost povećava s duljinom trajanja bolesti. Teška hipoglikemija može dovesti do poremećaja svijesti, konvulzija i kome. Također, može uzrokovati srčani infarkt, moždani udar, srčanu aritmiju ili naglu smrt. U slučaju pojave po život opasne, teške hipoglikemije izuzetno je bitno osigurati hitnu medicinsku skrb.
Ovisno o težini hipoglikemije, potrebno je uzeti 10-20 g glukoze na usta (glukoza u obliku tableta/gela) ili zaslađeno piće koje sadrži 10-20 g glukoze. Bolesnik bi nakon epizode hipoglikemije trebao imati obrok i češće mjeriti koncentraciju glukoze u plazmi kako bi izbjegao pojavu nove epizode.
Za liječenje hipoglikemije u osobe bez svijesti, terapija se primjenjuje putem intravenskih (40 %-tna otopina glukoze) ili intramuskularnih injekcija (glukagon).